Prvi put od stupanja na snagu tzv. novoga Zakona o kaznenome postupku (ZKP) koji je istragu prebacio u nadležnost Državnoga odvjetništva, pri ispitivanju svjedoka u nekoj velikoj istrazi, osim tužitelja bit će nazočni i odvjetnici okrivljenika, ali i sami okrivljenici. A s tom praksom započinju na najvećem slučaju u novijoj hrvatskoj povijesti - slučaju Agrokor.
Na ispitivanjima svjedoka okrivljenici i njihovi odvjetnici neće biti isključivo promatrači, već će moraći postavljati pitanja svjedocima. Dosad su svjedoke ispitivali isključivo tužitelji, piše Jutarnji list.
Sudovi su posljednjih godina sve više kritizirali praksu da tužitelji u istrazi svjedoke ispituju bez prisutnosti obrane. Tužiteljstvo ovim potezom želi izbjeći naknadne prigovore obrane za manipulaciju svjedocima.
S ovom praksom već je započeto i to prošlog tjedna kada su ispitivanju svjedoka prisustvovali i branitelji nekih okrivljenika iz afere Agrokor, koji su im također postavljali pitanja. Sva njihova pitanja i odgovore svjedoka tužitelj je unio u zapisnik.
" Poslali smo upit tužiteljstvu da nas obavijesti o datumima ispitivanja svjedoka, sukladno odredbama ZKP-a, a oni su nam odobrili prisustvo na ispitivanju, kao i našem branjeniku", rekla je Dubravka Krklec, odvjetnica Mislava Galića.
Sve do srpnja 2009. na snazi je bio Zakon o kaznenom postupku prema kojemu je istragu provodio sud, točnije istražni sudac. Na ročištima kod istražnoga suca bili su pozivani i tužitelj i obrana, riječ je bila o tzv. kontradiktornome postupku, odnosno obje strane i obrana i tužitelj praktično su imale jednaka prava. Međutim, u srpnju 2009. Hrvatska je (tada samo za predmete iz nadležnosti Uskoka) uvela novi ZKP koji je istragu prebacio u nadležnost tužitelja. Dakle, svjedoke bi ispitivali tužitelji, a obrana bi kasnije imala uvid u zapisnike o ispitivanju svjedoka, no samome ispitivanju ne bi mogli prisustvovati.
U rujnu 2011. novi ZKP počeo se primjenjivati na kaznena djela i iz nadležnosti preostalih odjela Državnoga odvjetništva, odnosno onih općinskih i županijskih, čime je istraga potpuno uklonjena iz nazočnosti sudova.
Vremenom su se na takvu praksu pojavljivale sve jače kritike obrane, pa se čak neka razmišljanja išla u smjeru toga da se istrage vrate pod okrilje sudova. Međutim, odredbe ZKP-a ostavljale su tužiteljima mogućnost da okrivljenike pozovu na istražna ročišta, no takva se mogućnost gotovo nikad nije upotrebljavala.
Međutim, u nekoliko odvojenih manje eksponiranih slučajeva, regionalna tužiteljstva znala su pozvati odvjetnika da nazoči ispitivanjima svjedoka, no bili su to vrlo rijetki slučajevi, piše Jutarnji list.