Ove se godine u stranačke blagajne iz državnog proračuna slilo 55 milijuna kuna. Najviše je otišlo u SDP-ovu blagajnu oko 22 milijuna kuna, u HDZ-ovu oko 16 milijuna kuna. Novac se dobiva po broju osvojenih mandata u Saboru.
Do sad - što je država više trošila strankama je išlo i više novca. A sada će dobivati ovisno o tome koliko država zaradi. No, ne više od maksimalnih - 50 milijuna kuna.
'Bio bi isti iznos kao i do sada, ali bi se sve puno bolje definiralo', ističe Arsen Bauk, ministar uprave.
Dakle, za svakog zastupnika stranka će i dalje dobivati oko 350 tisuća kuna, a za zastupnicu oko 390 tisuća kuna. Na to će sada imati pravo i nezavisni.
SDP primjerice ima 19 zastupnica, a HDZ samo šest. Žene, kaže SDP-ova Ingrid Antičević Marinović, treba stavljati na vrh liste.
'Samo se pribojavam da se to neće dogoditi, da će se svega toga odreći i da će zadovoljiti samo tu zakonsku mogućnost da bude 40 posto žena i da budu pri dnu liste', kaže SDP-ova zastupnica.
Ako zastupnik ode iz stranke ili ga stranka izbaci - novac koji je dobila za njega ostaje joj u blagajni. Ako se nezavisni zastupnik odluči ući u neku stranku - nova stranka dobije njegov novac.
Zastupnik HDZ-a: Političke stranke djeluju zakonitije od tijela državne uprave
Jadranka Kosor, koju je bivša stranka izbacila, tako nešto smatra nepravednim. Ima prijedlog.
'Onaj tko je izašao ili ga je još gore stranka izbacila a i dalje je zastupnik ne bi trebao dobivati novac, nego bi taj novac trebao ići u proračun i onda bi se za jedno četverogodišnje razdoblje za taj novac mogao na primjer izgraditi vrtić', predlaže Kosor.
Ovim prijedlogom zakona definirana su i pravila financiranja referenduma. To je ono što HDZ-ovcima bode oči.
'Smatram da se ovdje radi o odmazdi SDP-a prema uspjehu inicijative U ime obitelji. Druga stvar koja je sporna tiče se smanjenja kazni u slučaju prekršaja kada se zakasni sa izvještajem o financiranju političke stranke. Podsjetio bih da je dvije godine za redom SDP zbog takvih pogrešaka morao plaćati visoke kazne', kaže Gordan Jandroković, zastupnik HDZ-a.
A kad su u pitanju financije, GONG je uvjeren kako nije dovoljno da samo Državno izborno povjerenstvo i revizija obavljaju nadzor.
'Moramo dobiti uvjeravanja i od nadzornih tijela i od političkih stranaka da i dan danas nemamo možda male FIMI medije. Taj nadzor mora obuhvatiti pored stranaka i javna poduzeća', ističe Dragan Zelić iz GONG-a.
Maksimalni troškovi kampanje na izborima za Europski parlament povećat će se s 1,5 milijun na četiri milijuna kuna. Prijedlog ovog zakona ide u Sabor - gdje će se još dodatno brusiti prije izglasavanja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook