Ambiciozan pravnik, premijerov savjetnik i bivši asistent u Europskom parlamentu Karlo Ressler piše novi stranački statut HDZ-a i uvjerava da će biti bolji od onog na kojem je radio njegov očuh Vladimir Šeks.
Aktualni statut prošao je čak sedam izmjena i dopuna od kada je usvojen 2000., što ga s jedne strane ostavlja zastarjelim i s pravnim prazninama.
Karlo Ressler vodi radnu grupu. Idući tjedan finaliziraju prijedlog i šalju ga vrhu stranke. HDZ prvi put uvodi mogućnost unutarstranačkog referenduma, ali ne i za sva pitanja.
"Prije svega se tu misli na odluke o izboru i imenovanjima, ali se na referendumu ne bi moglo izjašnjavati o pitanjima koja nisu u skladu s temeljenim načelima i vrijednostima ustavnog poretka", govori Ressler.
Referendum bi odabrao vrh stranke, odnosno većina u predsjedništvu. Kako je većina dala potporu ratifikaciji Istanbulske konvencije, stav članstva o toj temi, koji je tražio Drago Krpina, vjerojatno bi bio glatko odbijen.
Na pitanje ''je li možda i cilj ovakvog statuta eliminacija stranačkih neistomišljenika?'', Ressler odgovara: ''Mislim se da se to ne može iščitati iz teza koje su javno objavljene i o kojima je članstvo imali prilike reći, već upravo suprotno''.
Ressler tvrdi - statut je moderan i demokratičan. Ali, član radne skupine Davor Ivo Stier tražio je još veći utjecaj članstva. I izbor "jedan član, jedan glas" na svim razinama. No, na zajedničkom listiću ostaju predsjednik i zamjenik, a izlaskom na birališta HDZ-ovci će izabrati i potpredsjednike. Sada ih je šestero.
Plenković je, nije tajna, naslijedio predsjedništvo iz doba Tomislava Karamarka. Poslije je u vrh stranke uključio sebi lojalne ljude.
''Svaki statut, a pogotovo danas mora osigurati jednu razinu unutastranačke demokracije uz zadovoljavanje potreba učinkovitosti u donošenju i provedbi odluka'', objašnjava Ressler.
HDZ-ovci protiv kojih se otvori istraga zbog sumnji u kazneno djelo bili bi pod suspenzijom - do okončanja postupka. Odnosi li se to na Božidara Kalmetu i Franju Lucića, koji već sad imaju optužnice - nije bilo jasnog odgovora.
''Časni sud može izreći privremenu mjeru u slučaju postoji osnovana sumnja u postojanje nekih od razloga za isključenje, a ako istodobno nije moguće izbjeći neku drugu blažu mjeru - prije nego što se okonča stegovni postupak'', kaže Ressler.
Prevedeno u praksu, s obzirom na dugotrajnost sudskih postupaka velika je mogućnost da se neki ljudi iz politike udalje na nekoliko godina. Novost je i da bi o listama i koalicijama ubuduće zadnju riječ trebalo dati jedinstveno tijelo - Nacionalni odbor, koji mijenja Središnji odbor i Nacionalno vijeće.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr