Iz mailova je vidljivo da su članovi grupe Borg prilagođavali lex Agrokor fondu s čijim su se predstavnicima tajno sastajali.
I Branimir Bricelj i Ante Ramljak članovi su grupe Borg koja je napisala lex Agrokor. Jedan od članova grupe, Ante Ramljak, zatim je postao povjerenik u Agrokoru i ostale članove angažirao kroz lukrativne savjetničke ugovore čija vrijednost prelazi 500 milijuna kuna. Izmjene koje je unosio Bricelj, a koje su kasnije postale dio izglasanog zakona, vezane su uz neke od najkontroverznijih elemenata lex Agrokora, poput pravila za angažiranje savjetnika, Privremenog vjerovničkog vijeća i roll-up kredita.
Vjerojatno ključne riječi Bricelj je dodao u članku 38 (kasnije 40). U rečenicu „U tražbine iz operativnog poslovanja ne ulaze tražbine financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira“ dodao je „osim vezano uz zaduženja s prednosti namirenja“ i tako trasirao put da Knighthead kroz roll-up kredit ostvari astronomske profite, dok svi ostali kreditori i vjerovnici Agrokora zbrajaju jednako astronomske gubitke. Jer Knighthead je zahvaljujući tim riječima u punom iznosu naplatio obveznice koje je kupovao u bescjenje od prodavatelja koji nisu znali za lex Agrokor. U tom trenutku većina vlasnika obveznica vjerovala je da ih neće uopće moći naplatiti, pa su one potonule na samo dvadesetak posto nominalne vrijednosti. Knighthead ih je dakle kupovao po dvadesetak centi za euro, a upravo zahvaljujući rečenici dopisanoj u lex, naplatio ih je za vrijeme izvanredne uprave u punom iznosu. To po prijedlogu Zakona nije bilo moguće do tog 30. ožujka, piše N1.
Ante Ramljak bez ikakve kontrole
Bricelj svojim izmjenama oslobađa budućeg izvanrednog povjerenika gotovo svih kontrola. Zakon je predviđao Nadzorno tijelo, ali Bricelj mu u članku 14 mijenja naziv u „savjetodavno“ i relativizira ovlasti.
Izbacio je i odredbu koja je predviđala da izvanredni povjerenik mora dobiti odobrenje Vjerovničkog vijeća za angažman savjetnika. Ramljak može to učiniti potpuno samostalno, uz eksplicitno navođenje prava na angažman podizvođača.
Brojni vjerovnici koji osporavaju nagodbu na sudu upozoravaju da Privremeno vjerovničko vijeće nije imalo legitimitet. U originalnom nacrtu zakona ono nije ni trebalo postojati, Ministarstvo je samo trebalo nadzirati proces do formiranja stalnog vijeća koje bi predstavljalo vjerovnike. Umjesto toga, Bricelj dopisuje u članku 29 (kasnije 31) formiranje Privremenog vijeća, koje je odabrao sam Ramljak, i koje mu je nakon toga čuvalo leđa. Stalno vijeće na kraju nikad nije ni formirano.
Dokaz da je Zakon upravo lex Agrokor
U članku 11, točka 5 (u konačnom tekstu zakona čl. 12), brišu originalnu ideju da povjerenik podnosi izvještaje dokle god je na funkciji, odnosno tri godine nakon prihvaćanja nagodbe.
U članku 24 jedna Briceljeva opaska nudi dokaz da je ovo upravo lex Agrokor – unesena je napomena da se doradi tekst kako bi se moglo utjecati na stand still aranžman, Todorićev samostalni pokušaj dogovora s vjerovnicima, za koji znamo iz svjedočenja Martine Dalić da grupi Borg nikako nije odgovarao. Maksimalno olakšavaju i mogućnost da netko drugi aktivira lex ako Todorić to slučajno odbije, a u članku 45 (kasnije 48) dopisuju odredbu da će se aktiviranjem lex prekinuti eventualni stečajni postupci. Znamo iz svjedočenja da je Todorić prijetio upravo time. Mijenjaju i članak 19, imovina dužnika blokira se čim je podnio zahtjev, a ne kao što je bilo prvotno predviđeno nakon donošenja sudskog rješenja, vjerojatno zato da se Todorić ne bi slučajno predomislio.
Izmjenama koje je unio Branimir Bricelj treba dodati još i jedan komentar Tomislava Matića, Ramljakova partnera iz Texo Managementa. Matić komentira jedan od pragova, upozoravajući da se njegovom izmjenom "više" izlažu tužbama kojih su očito bili itekako svjesni.
Bez ovih izmjena pitanje je tko bi i pod kojim uvjetima savjetovao izvanrednog povjerenika. I bi li Knighthead ušao u roll-up, ako bi ga uopće bilo. I bi li uopće lex bio aktiviran ili bi Todorić sam rješavao probleme sa svojim vjerovnicima, piše N1.