ŠPIJUNAŽA

SAD optužuje Kinu za tajnu nuklearnu eksploziju, Peking uzvraća: "To su opasne izmišljotine"

Nuklearna eksplozija Foto: Getty Images
Visoki američki dužnosnik otkrio je nove detalje o navodnom nuklearnom testu koji je Kina provela u lipnju 2020. godine. Dok Washington tvrdi da seizmički podaci ne ostavljaju mjesta sumnji, Kina optužuje SAD za političku manipulaciju i pokušaj izbjegavanja vlastitih obveza.

Novi tjedan – nove napetosti između dviju svjetskih supersila. Christopher Yeaw, pomoćnik državnog tajnika SAD-a, na skupu u think-tanku Hudson Instituta u Washingtonu iznio je teške optužbe na račun Pekinga. Prema njegovim riječima, SAD posjeduje podatke koji potvrđuju da je Kina provela tajnu nuklearnu eksploziju na poligonu Lop Nor.

Yeaw, koji je inače doktor nuklearnog inženjerstva i bivši obrambeni obavještajac, oslanja se na podatke udaljene seizmičke stanice u Kazahstanu. Ona je 22. lipnja 2020. zabilježila "eksploziju" magnitude 2,75 na lokaciji Lop Nor u zapadnoj Kini.

"Pregledao sam dodatne podatke od tada. Postoji vrlo mala mogućnost da se radi o bilo čemu drugom osim o eksploziji, i to pojedinačnoj eksploziji", izjavio je Yeaw, dodajući da podaci nisu u skladu s miniranjem u rudnicima ni s potresom. "To je točno ono što biste očekivali kod nuklearnog eksplozivnog testa."

Lukava metoda "otkačivanja"

Jedno od ključnih pitanja u tom sporu je zašto međunarodna tijela nisu odmah potvrdila taj događaj. Yeaw tvrdi da je Kina pokušala prikriti test koristeći metodu poznatu kao decoupling (otkačivanje).

Što je decoupling? To je metoda u kojoj se nuklearna naprava detonira unutar velike podzemne šupljine. Time se drastično smanjuje snaga udarnih valova koji prolaze kroz okolne stijene, što otežava detekciju putem seizmografa, piše Reuters.

Nuklearni silosi u Kini Foto:Afp

Glavno tijelo zaduženo za nadzor, Organizacija Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBTO), ipak je suzdržano. Izvršni tajnik Robert Floyd izjavio je da su zabilježena dva vrlo mala seizmička događaja u razmaku od 12 sekundi, ali da je njihova snaga bila daleko ispod razine (500 metričkih tona TNT-a) koju sustav može sa sigurnošću proglasiti nuklearnim testom.

Odgovor iz kineskog veleposlanstva u Washingtonu bio je oštar i s nimalo biranim riječima. Glasnogovornik Liu Pengyu nazvao je optužbe potpuno neutemeljenima.

"Ovo je politička manipulacija usmjerena na postizanje nuklearne hegemonije i izbjegavanje vlastitih obveza nuklearnog razoružanja", poručio je Liu i optužio SAD da fabricira dokaze kako bi ponovno pokrenuo vlastita nuklearna testiranja.

Utrka u naoružanju i istek sporazuma

Taj sukob dolazi u kritičnom trenutku za globalnu sigurnost. New START je istekao, a što je bio posljednji veliki ugovor o ograničenju nuklearnog oružja između SAD-a i Rusije prestao je važiti 5. veljače 2026.

S druge strane, tu je i pritisak američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji inzistira na tome da Kina mora ući u novi trostrani sporazum, što Peking uporno odbija jer širi svoj nuklearni arsenal.

Kineski interkontinentalni projektil DF-41 Foto:Afp

Pentagon procjenjuje da Kina trenutačno ima više od 600 operativnih bojevih glava, a do 2030. godine taj bi broj mogao premašiti 1000.

Podsjetimo, Kina je posljednji službeni podzemni test provela 1996., a SAD 1992. godine. Iako su obje zemlje potpisale zabranu testiranja, niti jedna ju nije službeno ratificirala, no međunarodno pravo obvezuje ih da se pridržavaju duha tog sporazuma.

Naravno, ne treba zaboraviti da međunarodno pravo ovih dana i ne vrijedi baš puno. Ako je ikad i vrijedilo.