Iako je Zdravko Marić, ministar financija, najavio ukidanje poreza pri kupovini rabljenih automobila od 1. srpnja, nitko zapravo ne zna što će to konkretno značiti za kupce rabljenih vozila. Država doista namjerava ukinuti ono što naziva porezom na kupovinu rabljenih vozila, no uvodi "upravnu pristojbu".
Hoće li ona iznositi manje ili više od dosadašnjeg poreza, čini se da nitko ne zna.
Pitanje je znaju li to i u Ministarstvu financija od kojeg smo zatražili precizan izračun na primjerima triju automobila. Precizan je odgovor, očekivano, izostao.
Naše su pitanje proslijedili Poreznoj upravi iz koje nam je stigao odgovor da se mijenja Zakon o posebnom porezu na motorna vozila s ciljem "pojednostavljenja i pojeftinjenja porezne administracije za građane te smanjenja ukupnog poreznog opterećenja".
"Trenutno se analizira visina iznosa upravne pristojbe, prema kriterijima starosti vozila i snage motora vozila (izraženoj u kilovatima), koja bi se trebala naplaćivati prilikom registracije rabljenog motornog vozila na ime stjecatelja motornog vozila u policijskim postajama. Uvođenje upravne pristojbe umjesto dosadašnjeg plaćanja posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila u pravilu bi za porezne obveznike trebalo značiti i pojeftinjenje", kažu u odgovoru Porezne uprave.
Stvari trenutno stoje tako da kupac i prodavatelj rabljenog automobila moraju ugovor o kupoprodaji ovjeriti kod javnog bilježnika. Ovjera u pravilu stoji oko 50 kuna.
Potom kupac s ovjerenim ugovorom ide u Poreznu upravu platiti porez koji iznosi pet posto od vrijednosti vozila. Međutim, poreznika zanimaju svi podaci iz tog ovjerenog ugovora, osim iznosa kojeg je kupac za njega platio. Cijenu, naime, određuje na osnovu poreznih tablica, bez obzira u kakvom je stanju automobil koji je kupio i koliki je iznos kupac platio. Ministar Marić rekao je da porez u prosjeku iznosi oko tisuću kuna.
Tek potom kupac odlazi u policijsku postaju gdje automobil prijavljuje na svoje ime. I to košta neki sitniš, ali i dodatno vrijeme. Iznos od 35 kuna plaća se u pošti, a biljezi od 15 kuna kupuju se također izvan policijske stanice.
Marićev je plan eliminirati javnog bilježnika i poreznika iz ove priče, ali se novca zasigurno ne namjerava odreći.
Iako naknada za ovjeru ugovora iznosi svega pedesetak kuna, javni bilježnici teško bi mogli šutke odustati od tog novca jer se u totalu radi o milijunskom iznosu.
Prema podacima agencije Promocija plus, u 2016. godini u Hrvatskoj je prodano 59.477 rabljenih automobila. Ako je u svakoj kupoprodaji javnom bilježniku plaćeno samo 50 kuna, riječ je o 2,97 milijuna kuna. Unatoč tome, u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori zasad šute. "Nemamo komentara dok ne vidimo točno u kojem će se smislu to razvijati", rekao nam je Josip Gović, tajnik HJK-a, prenoseći nam poruku njihove predsjednice Lucije Popov.
Razgovarali smo s predstavnicima nekih od najvećih trgovaca rabljenih automobila u Hrvatskoj, no nitko od njih nema pojma što je Marić točno naumio. Slično nam kažu i u grupaciji "Rabljena vozila" Hrvatske gospodarske komore.
"Pozdravljam svako ukidanje nameta, ali treba vidjeti kako će izgledati te takse. Prije nego što to vidim, ne mogu ništa komentirati", rekao nam je Hrvoje Paver, pomoćnik direktora grupacije "Rabljena vozila" pri HGK-u, dodajući da je i njih iznenadilo tako brzo uvođenje upravne pristojbe.
Nakon informacija u medijima zvali su Poreznu upravu gdje su im obećali da će im dostaviti prijedlog zakona, a od njih će tražiti očitovanje tek kad sve bude gotovo.
Prijedlog izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila objavljen je na stranici e-savjetovanja, no nedostaje ključna stvar - uredba kojom će se definirati izračun upravne pristojbe.