Sepsa je po život opasno stanje, a procjenjuje se da je zadnjih godina u svijetu bilo oko 49 milijuna slučajeva sepse godišnje. Iako je prisutan trend smanjenja smrtnosti od posljedica sepse broj umrlih je i dalje izrazito visok te se procjenjuje da je godišnje oko 11 milijuna umrlih u svijetu. Prema tim brojkama, jedna od pet smrti u svijetu povezana je sa sepsom. Smrtnost varira između 15 i više od 50 posto, a mnogi preživjeli pacijenti do kraja života pate od posljedica sepse.
Na svijesti građanstva i zdravstvenih djelatnika o važnosti prevencije, ranog otkrivanja, mjerama liječenja te o skrbi nakon preboljenja kroz kampanju ''Zaustavimo sepsu'' radi Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), čiji je predsjednik Adriano Friganović za DNEVNIK.hr istaknuo da iako se zadnjih godina puno govori o sepsi to i dalje nije dovoljno i postoje brojne mogućnosti za poboljšanja.
Neke skupine su posebno rizične
''Smrtnost od sepse često je povezana s neoptimalnom kvalitetom skrbi, neadekvatnom zdravstvenom infrastrukturom, lošim mjerama za prevenciju infekcije, kasnom dijagnozom i neprikladnim kliničkim liječenjem. Uz to, antimikrobna rezistencija dodatno komplicira zbrinjavanje sepse i negativno doprinosi stopi mortaliteta. Rizični čimbenici koji mogu dovesti do sepse jesu starosna dob viša od 65 godina, slabost, kronična bolest ili nedavni pad, imunokompromitiranost, postavljen invazivni medicinski uređaj, vaskularni pristup ili kateter, nedavna trauma, operacija, medicinski zahvat, prisutna infekcija koja ne reagira na liječenje, ponovna pojava, pogoršanje ili izostanak poboljšanja postojeće ili iste'', objasnio je Friganović.
Rizične skupine bolesnika za nastanak sepse najčešće su starije osobe, mala djeca i novorođenčad te trudnice i rodilje. Iako je jedna od najpreventabilnijih bolesti, često je neprepoznata među građanima, ali i zdravstvenim profesionalcima. Upravo zato je prema odluci Svjetske zdravstvene organizacije od 2017. godine uvrštena na listu globalnih zdravstvenih prioriteta.
''Sepsu se često zamijeni za druga stanja, posebno u ranoj fazi bolesti i zbog tog kašnjenja u ranom prepoznavanju sepse brzo dolazi do višestrukog zatajenja organa, a naposljetku i smrti. Sepsu treba stoga tretirati kao hitno stanje jer sa svakom odgodom i kašnjenjem u liječenju, postotak smrtnosti sve više raste“, ističe Friganović te je stoga bitno prepoznati simptome.
Najskuplje liječena dijagnoza u hrvatskim bolnicama
Sepsa u hrvatskim bolnicama i dalje svake godine odnosi veliki broj života, no točan broj ne postoji, a ujedno je i najskuplje liječena dijagnoza u hrvatskim bolnicama. Bakterija E. coli te urinarne infekcije smatraju se najčešćim uzročnikom sepse u hrvatskim bolnicama. Iako je sepsa najčešći uzročnik smrti u bolnicama, 80 posto slučajeva javlja se zapravo izvan njih. Liječenje sepse je dugotrajno i kompleksno, a preživjelima ostavlja značajne zdravstvene posljedice.
Kako se život nekada može promijeniti preko noći, na vlastitoj je koži osjetio 39-godišnji Danijel Škvorc. "Živio sam normalnim životom, a onda sam se probudio tijekom noći jer me boljelo koljeno. Probudio sam se ujutro i više nisam mogao hodati,"kazao je Danijel, čiju priču možete pročitati OVDJE.
Prema pokazateljima iz 2022. koje se može izvući iz CEZIH-a, broj slučajeva sepse u toj godini bio je 1437 na 100.000 hospitalizacija, a ukupan broj dana ležanja 67.632. ''Zdravstveni sustav je ukupno na liječenje pacijenata sa sepsom po DTS (dijagnostičko-terapijske skupine) kategorijama potrošio 11.765.338 eura, s prosječnom naknadom po DTS-u 1.682 eura. Zasigurno postoji još veliki broj slučajeva sepse koji nisu bili evidentirani pa je ovaj iznos zasigurno i veći“, upozorava Friganović.
Podaci iz inozemstva pokazuju da se 86,6 posto sepsi dogodi izvan bolnice, 35,7 posto oboljelih ima bar jedan komorbiditet, 41,5 posto su djeca do pete godine života, a 50 posto preživjelih pati od dugotrajnih poteškoća. Također bilježi se stalan porast incidencije sepse koji je po nekim autorima 46 posto, kaže Friganović i dodaje: ''Objektivni razlozi za povećanje slučajeva sepse su starenje stanovništva, veliki broj starijih osoba s komorbiditetima, povećanje invazivnih i složenih terapijskih postupaka - infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi, veće stope antimikrobne rezistencije, ali i velika odstupanja kodiranja sepse.
Hrvatska još uvijek nema registar oboljelih i umrlih od sepse
Iako se zadnjih godina puno govori o sepsi, to još uvijek nije dovoljno nedostatno i uvijek postoje mogućnosti za poboljšanja, ističe Friganović i napominje: ''Zdravstvene ustanove imaju vlastite standarde i protokole te se radi na edukaciji zdravstvenog osoblja. Potrebno je uspostaviti nacionalni okvir sa smjernicama i praćenjem sepse. Istraživanja koja smo provodili o znanjima studenata sestrinstva pokazala su da postoji potreba za dodatnim sadržajima o sepsi i vrlo vjerojatno se to može preslikati i na ostale studente zdravstvenih usmjerenja.''
''Nažalost, registar broja oboljelih i umrlih od sepse u Republici Hrvatskoj ne postoji i često se događa da sepsa ostane neevidentirana. Kao udruga apeliramo na Ministarstvo zdravstva o uspostavi registra te o osnivanju Povjerenstva za praćenje sepse kao iznimno važnog javnozdravstvenog problema. Naše društvo u suradnji s Hrvatskim društvom za anesteziologiju i intenzivnu medicinu te Hrvatskim društvom za suzbijanje i sprečavanje infekcija izradilo je Nacionalne smjernice za prevenciju i liječenje sepse koje će biti poslane svim relevantnim čimbenicima na usuglašavanje'', istaknuo je Friganović.
Cilj smjernica je, objašnjava, pomoći liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima u njihovu svakodnevnom kliničkom odlučivanju te im na jedinstven i sveobuhvatan način prikazati alate i metode ranog prepoznavanja sepse, pravovremenog započinjanja liječenja kao i njegove djelotvornosti, sigurnosti i podnošljivosti kako bi se temeljem znanstveno utemeljenih spoznaja unaprijedili ishodi liječenja.
Što radi Ministarstvo zdravstva?
Iz Ministarstva zdravstva za DNEVNIK.hr kažu da je u tijeku sazivanje Povjerenstva kojim bi se ubrzao razvoj nacionalnih smjernica za prevenciju liječenja sepse, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) vodi Registar uzroka smrti preko kojeg se, tvrde, mogu pratiti svi uzroci smrti, pa tako i sepsa kao uzrok smrti.
Podsjećaju da je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisano donošenje Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, koji propisuje obvezu osnivanja nadležnih povjerenstava za suzbijanje infekcija. Također, Zakonom o kvaliteti zdravstvene zaštite propisano je osnivanje Povjerenstva za kvalitetu zdravstvene ustavne koje između ostalog, provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite, kao i sustava sigurnosti pacijenta te ono predlaže i sudjeluje u provedbi edukacije iz područja kvalitete zdravstvene zaštite, a obvezno je Ministarstvu podnositi polugodišnje izvješće o svome radu.
Temeljem Zakona p o kvaliteti zdravstvene zaštite, dodaju, propisan je i Pravilnik o standardima kvalitete i načinu njihove primjene kojim je propisano da svaka zdravstvena ustanova mora imati opći akt kojim se utvrđuju mjere, obveze i odgovornosti za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija u skladu s važećim propisima: ''Zdravstvena ustanova mora imati dokumentirani plan, program i postupke za obavljanje mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija koji uključuju učestalost praćenja visokorizičnih i ostalih područja djelatnosti te način evidentiranja bolničkih infekcija.“
Zdravstvena ustanova mora imati bolničko povjerenstvo za kontrolu infekcija i tim za kontrolu bolničkih infekcija. Bolničko povjerenstvo za kontrolu bolničkih infekcija mora najmanje jednom godišnje procijeniti program sprječavanja, suzbijanja i praćenja bolničkih infekcija i proslijediti tu procjenu povjerenstvu za unutarnji nadzor te mora izraditi godišnje izvješće o epidemiji bolničkih infekcija u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi i o tome izvijestiti povjerenstvo za unutarnji nadzor i ravnatelja bolničke zdravstvene ustanove koji o tome izvješćuje resornog ministra i Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija ministarstva. Tim za kontrolu bolničkih infekcija mora se svakodnevno baviti provedbom, praćenjem i nadziranjem mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija.
Iz Ministarstva ističu i da je propisana obvezna trajna izobrazba svih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika o sprečavanju, suzbijanju i praćenju bolničkih infekcija te trajna izobrazba članova bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija, posebno članova tima za kontrolu bolničkih infekcija.
Trenutno se edukacija zdravstvenih djelatnika, objašnjavaju, provodi preko stručnih društava, Hrvatskog društva za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju, Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije te Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu preko kojeg se vrši edukacija za djelatnike izvanbolničke hitne medicinske službe, a sve u sklopu kampanje Globalnog saveza za borbu protiv sepse.