'Balkans ACT'

NGO potpisali balkansku deklaraciju protiv trgovine ljudima

Slika nije dostupna
Zemlje zapadnoga Balkana istovremeno su i zemlje porijekla, i tranzitne zemlje i odredišta u trgovini ljudima, i u svima postoje nedostaci u borbi protiv trgovine, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na potpisivanju balkanske deklaracije o suzbijanju trgovine ljudima.

Deklaraciju Balkans ACT (Against Crime of Trafficking) Now! potpisali su predstavnici četiriju organizacija uključenih u provođenje projekta, iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.

Cilj je toga dokumenta poticanje nacionalne, regionalne i međunarodne suradnje i razvoja mehanizama za borbu protiv trgovine ljudima, rečeno je na svečanosti potpisivanja.

Primjetan je golem raskorak između procjene žrtava trgovine ljudima i broja pronađenih žrtava, rekao je Munir Podumnjak iz hrvatskoga Partnerstva za društveni razvoj. "Svjetske statistike raspolažu brojkom od oko šest milijuna žrtava u svakom trenutku, što je 85 žrtava na sto tisuća stanovnika pa bi i statistika identificiranih žrtava trebala biti 85 pronađenih osoba, a u Hrvatskoj je u 2011. pronađena 0,31 žrtva na sto tisuća, u Srbiji 0,85, a u Nizozemskoj jedna žrtva na sto tisuća stanovnika", rekao je.

>>
Je li Balkan spreman za 'novu Jugoslaviju'?

Budući da je riječ o brojci koja je 80 do 256 puta manja od očekivane, rekao je, "ili te žrtve ne postoje, pa svi mi u stvari radimo na rješavanju nepostojećeg problema, ili je sustav pao na ispitu u kojem je trebao doći do žrtava i omogućiti im adekvatnu skrb".

Po Podumnjakovim riječima, u svakom je slučaju riječ o zloupotrebi javnog povjerenja. "U oba slučaja riječ je o korupciji, o zloupotrebi javnog povjerenja. Ako se bavimo problemom koji ne postoji, onda zloupotrebljavamo poziciju. Ako države koje su dobile jasne zadaće u identifikaciji žrtava, te zadaće ne izvršavaju na pravi način, onda je i to zloporaba javnog povjerenja", kaže Podumnjak koji smatra da se masovno trgovanje ljudima ne može organizirati mimo države.

"Ljudi nisu droga. Nije ih moguće šest milijuna ni prebaciti preko brojnih granica ni eksploatirati bez znanja države", kaže i dodaje kako žrtve "nisu adekvatno zbrinute i sustav ne funkcionira" zbog različitih interesa, među ostalim i zbog ekonomskih interesa države.

"Jedna britanska dužnosnica priznala da se problem identifikacije žrtava može riješiti, ali jesmo li tu cijenu spremni platiti. Siva ekonomija razvijenih država počiva na ilegalnoj imigraciji, pogotovo u proizvodnji hrane i odjeće. Sve bi poskupjelo 25 posto", rekao je Podumnjak koji je s Marjan Wijers iz nizozemskog Helsinškog odbora, Jasminom Dimiškovskom Rajkovskom iz makedonske organizacije Open Gate - La Strada i Marijom Anđelković iz srbijanske organizacije ASTRA potpisao deklaraciju.

Najavljeno je da će se u idućim mjesecima raditi na intenzivnom uključivanju drugih organizacija civilnoga društva u regiji, a očekuje se da će dokument poduprijeti deseci europskih organizacija. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook