''Postupci Grada Čakovca upućuju nas na sumnju u diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti'', ocijenile su nevladine udruge u priopćenju upućenom u subotu. Postavile su i pitanje - kako je moguće da se dopusti prosvjed koji ima veliki potencijal poticanja na etničku nesnošljivost, a da se istovremeno ne dopusti miran prosvjed nacionalnoj manjini.
U priopćenju se navodi da je "KALI SARA" odlučila organizirati prosvjed kao reakciju na prosvjed pod nazivom "Želim normalan život" čiji organizatori, ocijenile su nevladine udruge, "umivenim jezikom dovode romsku nacionalnu manjinu u kontekst narušavanja sigurnosti građana i nacionalne sigurnosti", odnosno kako bi "KALI SARA" upozorila na neprimjerenost i neistinitost takvih generalizacija.
Podsjeća se kako je "KALI SARA" prvo ponudila da se prosvjed održi na drugome mjestu, a onda i u drugome terminu, odnosno dan nakon održavanje prosvjeda "Želim normalan život" što im, istaknuto je, nije legalno omogućeno.
Sumnja na diskriminaciju na temelju etničke pripadnosti
"Smatramo da za takvo postupanje ne postoje nikakve pretpostavke predviđene Zakonom o javnom okupljanju te da je protivno Ustavu Republike Hrvatske i nizu normi koje uređuju pravo na javno okupljanje u međunarodnom i europskom pravu", ocijenile su nevladine udruge.
Smatraju kako ih "postupci grada Čakovca upućuju na sumnju u diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti" i postavljaju pitanje - kako je moguće da se dopusti prosvjed koji ima veliki potencijal poticanja na etničku nesnošljivost, a da se istovremeno ne dopusti miran prosvjed nacionalnoj manjini.
"Ovaj slučaj predstavlja opasan presedan za Hrvatsku jer se, s jedne strane, radi zaštite slobode govora i prava na javno okupljanje dozvoljava dovođenje manjine koja je u Hrvatskoj i diljem Europe diskriminirana te marginalizirana u gotovo svim područjima društvenog te političkog života u vezu s kriminalom i narušavanjem sigurnosti, dok istovremeno nadležne institucije ne dozvoljavaju uživanje tih istih prava upravo toj manjini", stoji u priopćenju.
Slučajevi diskriminacije bez sankcija
Navedene nevladine udruge vjeruju da ovakvi postupci nadležnih institucija samo produbljuju postojeće podjele i probleme te ozbiljno dovode u pitanje povjerenje u zakonitost rada i predanost institucija demokraciji te jednakosti svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, jer su institucije tu da budu kohezivni element društva, a ne da potpiruju sukobe.
I dok, istaknuto je, organizatori današnjega prosvjeda zastupaju stav kako su Romi u Hrvatskoj privilegirana manjina, realnost je, tvrde udruge, bolno drukčija -.Romi su višestruko marginalizirani: u obrazovanju i zapošljavanju, u pristupu dobrima i uslugama, a u prosjeku imaju mnogo lošije stambene uvjete i kvalitetu života od prosjeka hrvatske populacije.
Dodaju kako istraživanja pokazuju da gotovo svaki treći Rom ili Romkinja dožive diskriminaciju barem jednom u godini, a da je gotovo petina Roma i Romkinja nekad tijekom života fizički bila napadnuta zbog svoje etničke pripadnosti. Nažalost, takvi slučajevi uglavnom nisu odgovarajuće sankcionirani, iako predstavljaju kršenja zakona i ljudskih prava te imaju teške posljedice na romsku populaciju.
Traži se preuzimanje odgovornosti
Zato, navedene udruge, traže da mjerodavne institucije osiguraju slobodu izražavanja i neometanu organizaciju mirnoga prosvjeda organizacijama i pojedincima koji se žele usprotiviti diskriminaciji i generalizaciji romske nacionalne manjine te pozivaju policiju da u okviru zakonskih nadležnosti reagira na svako moguće poticanje na etničku nesnošljivost na današnjem prosvjedu.
Također, pozivaju mjerodavne na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini da preuzmu punu odgovornost za rješavanje postojećih problema s kojima se nosi većinsko stanovništvo, ali i Romi diljem Hrvatske, jer, zaključili su, svi imamo pravo na normalan život. (Hina)