Vrata obrta poduzetnika Ede Smajlovića još su otvorena. No, svakodnevno se pita koliko će izdržati dug na dug. Od početka ove godine muku muči s naplatom. Svoj posao je obavio, ali novca ni za lijek. 'Došli smo do faze da se pojedini dužnici uopće više ni ne javljaju ni na telefone, ni na mobitele, ništa, a i neki su već u međuvremenu zatvorili', priča on.
>> Od nade nema pomoći: Korumpirana birokracija koči ulaganja
Stolarski nacrti u njegovoj radnji moraju biti itekako točni. Kad bi još svi ostali u državi poslovali po zakonskim okvirima posao bi svima cvjetao. Prema zakonu o obveznim odnosima, obveze između vjerovnika morale bi se plaćati u roku od trideset dana. Kako za sve više od toga nema sankcija, dugovi su se razvukli na godine.
Nedopustivo stanje
I Europa ima problema, ali pokušava im stati na kraj. Europska unija potpisala je direktivu o plaćanju u roku od 30 dana. U suprotnom, nalaže stroge kazne. Novi zakon u Hrvatskoj je pokušao pogurati SDP. Za neplatiše predlažu novčane kazne i do 200 tisuća kuna.
'Ne smije se dešavati da netko financira svoje poslovanje na konto malih i srednjih dobavljača. To je ono što je nedopustivo. Isto tako se ne smije dešavati da država bude jedan od glavnih generatora nelikvidnosti', kaže Gordan Maras iz SDP-a. Po djelatnostima, građevinarstvo je zadržalo dominantan udio u strukturi nepodmirenih obveza, a slijedi trgovina. Začarani krug vuče i ostale. Edo stoga mijenja taktiku.
'Prvo čekamo uplatu, a onda počinjemo raditi', naglašava. 'Sve je ostavljeno stihijski da se proizvođač, konkretno mi sami bore za nekakav svoj novac koji ste zaradili, ali stvarno zaradili', dodaje. Stotinu i dvadeset tisuća kuna, koliko mu trenutačno duguju, možda se ne čini mnogo, no za mali biznis koji prehranjuje nekoliko obitelji, pravo je malo bogatstvo.