Obrazovna politika

Mrsić: Kuhar može zaraditi koliko i sveučilišni profesor

Slika nije dostupna
Mrsić tvrdi kako u ekonomskom smislu stvari idu na bolje jer je lani zaposleno više od 200 tisuća ljudi.

Ministar Mirando Mrsić tvrdi kako je strukovno obrazovanje sve važnije jer kuhar može zarađivati koliko i sveučilišni profesor, međutim dosta su nezapošljiva strukovna zanimanja. 'Prodavači u trgovinama su na vrhu nezaposlenosti', kaže ministar koji smatra da stvari u ekonomskom smislu ipak idu na bolje jer je lani više od 200.000 ljudi zaposleno.

'Oboren je rekord po zapošljavanju', dodao je Mrsić i naglasio kako su 80 posto nezaposlenih mladih  oni koji su završili strukovno obrazovanje.

Rekao je to na predstavljanju Preporuka Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u MZOS-u na kojem je bio i ministar Željko Jovanović, koji je iskoristio priliku kako bi pohvalio suradnju s Mrsićem. 'Pokazujemo da je obrazovanje bez plana prošlost', rekao je ministar i naglasio da pri upisu u škole treba poštivati želje djece, ali ih treba i usmjeravati.

Naglasio je kako u školama ima tehnološkog viška, a one, tvrdi, nisu mjesto za njegovo zbrinjavanje.

VIDEO Ovo su poslovi u Hrvatskoj koje mladi ne žele raditi

Nedostaje slastičara, kuhara, konobara...

Na predstavljanju su izdvojena tražena zanimanja, kao i ona kod kojih je zabilježen višak.

Tako se na fakultetima traže matematika, elektrotehnika, strojarstvo, medicina, farmacija, edukacija i rehabilitacija, logopedija, anglistika i germanistika. Ono što ne treba je ništa s područja biotehnike i umjetničkih područja. U mnogim županijama previše je ekonomista i pravnika, rečeno je na predstavljanju.

Kada su u pitanju srednje škole, nedostaje slastičara, kuhara, konobara, mesara, pekara, tesara, zidara, farmaceutskih tehničara. S druge strane, višak je zabilježen u sektoru ekonomije i trgovine, te kod frizera, prodavača, fotografa, automehaničara i autolakirera.

Bitno je naglasiti kako su četverogodišnji strukovni programi rijetko deficitarni.

Govoreći o dugoročnim trendovima izdvojeni su bijeli i zeleni poslovi, odnosno medicina i okoliš.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook