Gori smo od prosjeka

"Nije ni čudno": Sve si manje ljudi može priuštiti zdrav obrok, a posebno boli jedan podatak

Podaci Eurostata kažu da si u Hrvatskoj pošten obrok ne može priuštiti oko 7 posto ukupne populacije, ali i više od 20 posto onih koji su na rubu siromaštva. Ni stanje u Europskoj uniji nije bolje, 8 posto ukupne populacije nema za obrok, što je porast u odnosu na godinu prije.

Raste broj onih koji si ne mogu priuštiti zdrav i balansiran obrok, vjerojatno kako rastu - cijene.

"Sad plaće mislim da baš i nisu koliko znam. Tako da nije ni čudno što si ljudi ne mogu priuštiti", kaže Ivan.

U cijeloj Europi zdrav obrok postaje manje dostižan. Najgore stanje je u Bugarskoj, Rumunjskoj, a i Hrvatska je gora od prosjeka. Zdrav obrok ne može si priuštiti 23 posto onih na rubu siromaštva i 7 posto ukupne populacije, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Srna Bijuk.

No što uopće čini zdravi obrok? Na zagrebačkom Rebru upravo tako savjetuju građane - poanta je dobar omjer ugljikohidrata, proteina i povrća.

"Kada gledamo model tanjura, jednu četvrtinu bi nam trebali činiti protein, jedna četvrtina ugljikohidrata i na polovicu tanjura bismo trebali staviti povrće", kaže Zrinka Šmuljić, mag. nutricionizma u KBC Zagreb.

Pročitajte i ovo Kultura, umjetnost, turizam FOTO Počeo spektakl u gradu pod Srđem, ministrica kulture o budućnosti Dubrovačkih ljetnih igara: ''Festival se stalno prilagođava, produkcija nije ugrožena''

Meso treba biti veličine dlana, prilog poput riže ili krumpira veličine šake, a sve ostalo - povrće. Zdrava prehrana, kaže nutricionistica, ne mora biti skupa.

"Mislim da čovjek treba poznavati hranu, naravno da se tu treba malo informirati, jako je bitno odrediti porciju, koliko nam dnevno treba. Možete uzeti, na primjer, grah salatu, uz komad piletine i puno zelene salate kao povrće ili salate od kupusa", navodi nutricionistica.

Pa i građani gledaju kako za manje, dobiti više.

"Povrće može, može tjestenina, paradajz... A meso može, ali jedanput tjedno", kaže Kristijan.

"Može se napraviti kvalitetan obrok da se malo pripazi na cijene, tako da skupo je, ali ode se na tražinicu, mi kao veća obitelj možemo otići na tržnicu kupiti mesa, povrća", kaže Svjetlana.

Pročitajte i ovo Upisi u srednje škole Za upis u neke škole bilo je potrebno proći dodatni ispit znanja: "Odmah mi suze idu. Vjerovala sam u nju"

Osim nemogućnosti plaćanja zdravog obroka materijalno siromaštvo znači da si ne možete platiti 7 kriterija od njih 13. A među kriterijima su i nemogućnost plaćanja neočekivanih troškova, nemogućnost odlaska na godišnji odmor tjedan dana, nemogućnost da sebi nešto priuštite jednom tjedno ili jednom mjesečno odete na večeru s prijateljima.

Na rubu materijalnog siromaštva svaki je peti građanin. U pučku kuhinju stiže 400-tinjak korisnika na dan.

"Svaki dan se nađe nešto povrća, voća, nekad se nađe i mliječnih proizvoda. Imamo i nekoliko korisnika koje su obitelji po 7, 8 članova. Tako da to stvarno treba budžet biti velik", kaže Fra Vilček Novački iz pučke kuhinje Sveti duh.

Pa onda najviše možda boli ovaj podatak - dok neki spajaju kraj s krajem, na godinu se baci 280.000 tona hrane.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.


 

Povezane teme