Vlada je sredinom srpnja objavila Strategiju Vladinih programa za 2013-151, a početkom kolovoza objavila je i Upute za izradu prijedloga državnog proračuna za 2013-15. Riječ je o iznimno važnim dokumentima koji određuju sudbinu države u idućem razdoblju i dobro je što su svi javno dostupni. Problema, međutim, ima dosta, navodi se u priopćenju Instituta za javne financije.
Budući da nisu poštivani zakonom propisani rokovi, smanjene su mogućnosti za konzultacije i odabir najboljih odluka, pogotovo imajući u vidu da je nastupio kolovoz i s njime neizbježni godišnji odmori, dodaje se.
Iz Instituta tvrde da Vladina Strategija za 2013-15., nažalost, nudi istu viziju, strateški cilj i dvanaest općih ciljeva koje je HDZ-ova Vlada ponudila za razdoblje 2010-124. 'Budući da se Smjernice rade na temelju Strategije, nedostatak nove, kvalitetnije vizije i ciljeva odrazio se i na njih, pa one nude svojevrsni status quo', stoji u priopćenju.
Što se rangiranja ciljeva tiče, u odnosu na HDZ-ovu Strategiju sada su na ljestvici više rangirani zdravlje, okoliš i regionalni razvoj, a niže jačanje pravne države i vladavine prava te poticanje znanja, izvrsnosti i kulture. Prioritete je, naravno, uvijek teško odrediti, ali da se u državi kakva je Hrvatska, jačanje pravne države i vladavine prava te poticanje znanja i izvrsnosti (kulturu zanemarimo, ona je tu tek „u kompletu“) može niže rangirati, zaista je teško razumjeti, navode iz instituta za financije.
Krupne prepreke hrvatskom ekonomskom rastu upravo su nefunkcioniranje pravne države i nevladavina prava, te neadekvatno obrazovanje i nedostatak izvrsnosti praktično na svim područjima, ističu.
>> Proračun potrošen, Miljenić tvrdi: Sudovi bez blokada, plaće bez rezova
Tvrde kako su Vladina predviđanja za ekonomski rast preoptimistična, pogotovo za prve dvije godine, ali su istovremeno i preskromna. Zbog nepripremljenosti Vlade za preuzimanje vlasti, 2012. je, nažalost, izgubljena, ali nakon niza loših godina, tako skromna povećanja BDP-a – kada bi se i ostvarila - neće nas daleko dovesti', navodi se.
'Smjernice, kao ni Strategija, ne ulijevaju puno nade. Čuda su, naravno, uvijek moguća, ali za njih nije dovoljno kao cilj postaviti veće ubiranje prihoda i navodno - samo navodno - smanjivanje rashoda, bez naznaka stvarnih strukturnih reformi na strani rashoda državnog proračuna i rashoda izvanproračunskih korisnika', tvrde iz Instituta za javne financije.