Lavina reakcija na tragičnu smrt Mattea Ružića u Zaprešiću i probleme u zdravstvenom sustavu nastavlja se i dalje.
Hrvatske medicinske sestre u priopćenju za javnost jasno su poručile da je "za svaku medicinsku sestru i tehničara gubitak života bolan, a još je teže kada je to mladi život ili život djeteta".
Posebno su naglasile kako "žele pružati najbolju skrb građanima RH" te istaknule i da očekuju od obrazovnog sustava i zakonodavnih vlasti da im se to i omogući.
Priopćenje HKMS-a prenosimo u cijelosti:
Hrvatska komora medicinskih sestara izražava iskrenu sućut obitelji Mattea Ružića. Za svaku medicinsku sestru i tehničara gubitak života je bolan, a još je teže kada je to mladi život ili život djeteta.
Hrvatska komora medicinskih sestara se od samih početaka reforme hitne medicinske pomoći zalagala da medicinske sestre i tehničari u Timu 2 moraju imati visoko, specijalističko obrazovanje kako bi mogli imati i proširene kompetencije. Za ostvarenje ovog cilja nužno je mijenjati zakone i podzakonske propise. Postojeći zakonski propisi određuju da jedino liječnici smiju ordinirati terapiju i da medicinske sestre ne smiju primijeniti terapiju bez naloga liječnika. „Hrvatska komora medicinskih sestara je stoga pred nekoliko mjeseci pokrenula izradu dokumenta s nužnim kompetencijama medicinskih sestara i tehničara i s predloženim razinama obrazovanja za rad u hitnoj medicinskoj pomoći“ naglašava Slava Šepec, predsjednica Komore. Na dokumentu, koji će Komora Ministarstvu zdravstva predložiti ove jeseni, radi Radna skupina medicinskih sestara i tehničara, vrhunskih stručnjaka iz ovog područja.
Na temelju europskih trendova u hitnom zbrinjavanju pacijenata, često se spominju paramedici. U Engleskoj i Irskoj ovaj posao obavljaju vrhunski obrazovane medicinske sestre i tehničari ili liječnici, što znači najmanje tri ili četiri godine studija na visokim učilištima i specifične edukacije iz područja hitne medicine. Ovakav sustav obrazovanja omogućava i ordiniranje neophodne terapije lijekovima. Čak i Republika Njemačka, čije se obrazovanje tako često spominje u RH, ima obrazovanje paramedika u trajanju od 3 godine, nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja. Hrvatska komora medicinskih sestara se zalaže za timove u kojima će biti visokoobrazovane medicinske sestre koje će imati dobru edukaciju iz područja hitne medicine i kompetencije ordiniranja i pružanja neophodne terapije i postupaka za održavanje života pacijenta do dolaska liječnika ili do transporta u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Hrvatska komora medicinskih sestara i hrvatsko sestrinstvo žele pružati najbolju skrb građanima RH i očekuje od obrazovnog sustava i zakonodavnih vlasti da im to omoguće.
Što su to paramedikusi?
Nakon što je ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio da se priprema sustav paramedikusa u hitnoj pomoći, Sindikat medicinskih sestara i tehničara demantirao je u petak napise da je riječ o nemedicinskom osoblju osposobljenom za hitnu intervenciju i transport, te ističe da se paramedikusi visokoobrazovane medicinske sestre i tehničari koje u timovima hitne pomoći zamjenjuju liječnike.
Paramedikusi su medicinske sestre i tehničari sa završenim diplomskim studijem, posebno educirani za rad u hitnoj pomoći. Međutim, zdravstveni fakulteti u Hrvatskoj danas ne školuju takav kadar jer nije uspostavljen sustav specijalizacije medicinskih sestara u hitnoj medicini, izjavio je Hini Antun Bajan iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara.
Opovrgava i medijske napise da strukovna komora ne daje ovlasti sestrama te ističe da se "kompetencije za hitnu pomoć ne daju, nego stječu na fakultetima", no takav sustav obrazovanja u Hrvatskoj još ne postoji iako je sindikat medicinskih sestara na to godinama upozoravao ministre zdravstva.
I Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku već niz godina predlaže da se specijalisti hitne medicine educiraju na razini diplomskih studija na zdravstvenim fakultetima, te da se s tim treba uskladiti i Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine.
Na tom je fakultetu dovršen i nastavni plan i program, kao i akcijski plan provedbe za takvu izobrazbu, a Bajan očekuje da će se uskoro objaviti pokretanje specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara za hitnu pomoć.
"Tako osposobljene sestre mogle bi bez liječnika biti u kolima hitne pomoći. Cijeli svijet tako funkcionira. Tvrdim da bih i u ovom trenutku mogao dovesti 50 visokokvalitetnih sestara koje znaju svoj posao i koje će napraviti više nego neki mladi liječnik. No, nažalost, one to danas ne mogu raditi jer za to nemaju ovlasti", kaže Bajan.
Tako bi se riješio i manjak timova T1 s liječnicima u hitnoj te uveo veći broj timova T2 ( medicinska sestra, vozač). Tim T2 započeo bi reanimaciju, a ako je riječ o težem slučaju, pozvao bi se liječnik.
U Hrvatskoj u Hitnoj medicinskoj službi radi oko 170 sestara prvostupnica, od toga ih je 20-ak magistri sestrinstva koje su završile diplomski studij. Samo im treba dati specijalizaciju i - bolju plaću, zaključuje Bajan. (B.V./Hina)