Sjednica Sabora

Napokon kompletiran Ustavni sud – tri suca dobila dvotrećinsku podršku u Saboru

Sabor je izglasao istražno povjerenstvo za Agrokor koje će voditi bivši SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Za povjerenstvo je glasalo 113 zastupnika, 13 je bilo suzdržanih i 11 protiv. Izabrana su i tri suca Ustavnog suda – Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec.

U saborskom povjerenstvu za Agrokor nalaze se: iz HDZ-a Marija Jelkovac, Milijan Brkić, Ante Babić i Josip Borić, iz redova SDP-a Orsat Miljenić i Gordan Maras, te Nikola Grmoja iz Mosta, Stjepan Čuraj iz HNS-a i Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku. Predsjednik je SDP-ov Orsat Miljenić.

12:45 - Sjednica je nastavljena raspravom o prijedlogu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. "Sigurni smo da će zakon dobiti potporu, ali i da će rasprava rezultirati njegovim dodatnim poboljšanjem", rekao je na početku svog izlaganja Željko Tufekčić, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Kako je pojasnio, 1,4 milijarde kuna iznose prihodi kojih se država odriče u korist lokalne samouprave u 2018. godini.

12:43 - "Htio bih ponovno upozoriti na teško stanje umirovljenika koji su dovedeni do toga da moraju prosvjedovati. Danas je svaka treća osoba starija od 65 godina siromašna. 57 posto umirovljenika ima manja primanja od prosječne mirovine. Vlada je poreznom reformom povisila samo visoke mirovine. Ovih dana najavljuje se smanjenje mirovina za 27 posto za umirovljenike koji će primati mirovinu iz drugog stupa", rekao je nakon stanke zastupnik Bunjac.

"Mnogi umirovljenici ne mogu preživjeti od svoje mirovine pa pokušavaju nešto dodatno zaraditi, ali zakonom im to nije dopušteno pa rade na crno. Broj umirovljenika beskućnika svakog dana sve više raste. Mjesta u staračkim domovima nema dovoljno, preskupa su. Mnogi umirovljenici nemaju miran san zbog maltretiranja lihvara. Nemaju pravnu pomoć pri različitom obliku prijevara. Mnogi ljudi uopće nemaju mirovinu, dok je u Europi praksa da je ta kategorija pučanstva pokrivena mirovinom 100 posto. U Hrvatskoj se može dogoditi da je netko radio 14 godina i uplaćivao doprinose, ali nema pravo na mirovinu, što znači da je država uzurpirala sredstva koja je uplatio", kaže Bunjac.

"Najavljujem da će Živi zid u proceduru uputiti Zakon o zajamčenoj minimalnoj mirovini", zaključio je.

12:35 - Zastupnik Branimir Bunjac zatražio je stanku u ime Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e kako bi progovorio o teškom položaju umirovljenika. Sjednica se nastavlja u 12:40 sati

12:20 - Nastavak je sjednice u 12:30 sati.

12:19 - Sabor je dvotrećinskom većinom svih zastupnika izabrao tri ustavna suca. O svakom predloženom kandidatu svaki se zastupnik trebao pojedinačno izjasniti. Miroslav Šeparović dobio je 118 glasova za i 7 protiv.  Mato Arlović je također dobio 116 glasova za i 9 protiv, dok je Goran Selanec dobio 118 za i 7 protiv.

Protiv predloženih sudaca bili su Živi zid i Neovisni za Hrvatsku. Zastupnici Mosta, s iznimkom Mire Bulja koji je bio protiv, uoči glasovanja napustili su sabornicu. HDSSB-ovac Branimir Glavaš i predstavnik talijanske manjine Furio Radin glasovali su za Šeparovića i Selanca, ali protiv Arlovića.

11:43 - Arsen Bauk (SDP): "Sabor je odredio da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom i najveća je odgovornost na najvećim strankama. Ovaj sastav Ustavnog suda bit će najbolji koji smo imali u posljednjih 20 godina."

11:35 - Robert Podolnjak iz Mosta rekao je da su predloženi kandidati oko kojih su se SDP i HDZ mogli dogovoriti, a ne oni koji su bili najbolji. 

"Mi u Mostu smatramo da nije dobro da je do konsenzusa došlo na temelju najnižeg zajedničkog nazivnika, a to je da će biti izabrani kandidati koji po mnogu čemu ne ispunjavaju temeljne kriterije izvrsnosti koji bi trebali biti karakteristika svakog izabranog suca Ustavnog suda", kazao je Podoljnak dodavši da nije dobro da neki suci idu u reizbor.

11:28 - "Oko izbora ustavnih sudaca se tezgari kao na tržnici", kazao je Miro Bulj (Most).

11:26 - Iako su tema ustavni suci, Ivan Pernar iz Živog zida i dalje je govorio o povjerenstvu za Agrokor i tko je Ivici Todoriću omogućio da bude to što je. 

"Gazda Ivica Todorić je uhljebljivao vaše žene, ljubavnice a možda i ljubavnike, ne znam. Jedan vaš kolega mi je rekao da su svi pomoćnici ministra bili nakon mandata zaposleni u Agrokoru, samo on nije jer, kako je rekao, nije radio što je gazda htio", kazao je Pernar.

Prozvanim se našao SDP-ovac Branko Grčić čija supruga radi u Tisku, ali kako je rekao, već 20 godina, dakle puno prije nego što ga je Agrokor preuzeo. 

11:16 - Sabor nastavlja s izbornom ustanih sudaca. Predloženi su Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec. Ustavni sud imat će tako napokon raditi u punom sastavu od 13 članova (trenutno ima 10) za mandat od sedam godina.

11:08 - Saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor osnovano je sa 113 glasova za, 13 suzdržanih i 11 protiv.

Među 13 zastupnika koji su u srijedu bili suzdržani prema osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor bila su i trojica zastupnika vladajuće koalicije, među njima i HDZ-ov Ante Babić, inače član Povjerenstva, koji svoju suzdržanost objašnjava tehničkom greškom.

Doista se radi o tehničkoj greški, kaže Babić i objašnjava kako u brzini glasovanja nije stigao na vrijeme ispraviti očitu nelogičnost.

Iz vladajuće koalicije suzdržani su bili i Branko Hrg (HDS) te Kažimir Varda (SMSH).

Suzdržana su bila i tri HSS-ovca te sedam zastupnika Mosta.

Potiv osnivanja povjerenstva bili su Mostovi Miro Bulj, Vlaho Orepić i Ivan Kovačić te neovisni zastupnici u Mostovu klubu Hrvoje Runtić i Tomislav Žagar.

Protiv osnivanja istražnog povjerenstva ruku su digli i zastupnici Živog zida Ivan Vilibor Sinčić, Ivan Pernar i Branimir Bunjac, zastupnici stranke Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović te neovisni Željko Glasnović.

11:05 - Nakon toga prepirku s Lovrinovićem nastavio je mostovac Miro Bulj.

"Ja znam vaše kapacitete', poručio je Lovrinović Miri Bulju, na što su se mostovci pobunili. "On je mislio da imate velike kapacitete, ne znam zašto ste se uvrijedili", poručio je Jandroković Bulju kada je vidio da diže pločicu za povredu poslovnika.

Bulj je odgovorio Lovrinoviću da je njegova stranka dio vladajućih jer je Juro Martinović državni tajnik, a Ivica Mišić podržava Vladu. "A vi ste kao oporbeni predstavnik u povjerenstvu", rekao je Bulj.

"Ti ćeš meni komentirati jesam se ja uvrijedio ili nisam", viknuo je Bulj na Jandrokovića i nakon toga uvrijeđeno napustio sabornicu.

10:50 - Nikoli Grmoji Jandroković je dao još jednu opomenu s mjerom oduzimanja riječi. Naime, Grmoja se još jednom javio za povredu poslovnika koje prema procjeni predsjednika nije bilo. A sve zbog izlaganja Ivana Lovrinovića.

"Ali ja sam se ispričao gospodinu Lovrinoviću ako me je krivo shvatio. On je opet rekao da bockam i koristim se malomišćanskim metodama. Neka mi objasni kako sam ga uvrijedio. Inače mi podmeće", prosvjedovao je Grmoja i zaradio opomenu i mjeru zabrane govora.

10:44 - Ivan Pernar (Živi zid): "Razlog zašto se Ivicu Todorića stavlja na stup srama je zato jer se spotaknuo i pao. Da Agrokor nije bio pred stečajem gostili biste se s njim i dalje. Ovo povjerenstvo je farsa. Sjećam se kad je Branko Grčić iz SDP-a govorio da se ne smije govoriti da je situacija u Agrokoru loša, isto se govorilo i iz HDZ-a. Jedina prava opozicijska stranka, Živi zid, nema svog predstavnika u povjerenstvu jer postavljamo prava pitanja."

10:40 - Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) osjetio se prozvanim od Nikole Grmoje. "Vi ste dva puta bili u K Plus Vladi i podržali HDZ. Vi ste moje ime dovodili u pitanje. Oni koji misle da će mojim izborom u povjerenstvo meni začepiti usta, vi se grdno varate. Gospodine Hasanbegović, kada se bude imenovalo povjerenstvo za promjenu svih imena ulica i trgova u Hrvatskoj, ja ću vas predložiti za predsjednika."

Grmoja mu je odgovorio da nije problematizirao izbor Lovrinovića u povjerenstvo, nego je samo rekao da bi Živi zid mogao biti zadovoljan jer imaju predstavnika s obzirom na to da je Lovrinović bio njihov kandidat za gradonačelnika. Zaradio je i drugu opomenu jer se javio za povredu poslovnika koje, kako je ustvrdio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, nije bilo.

Pogledaj na Twitteru
Greška tijekom preuzimanja Tweet-a. Možda je pobrisan.

10:20 - Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku): "Gospodine Bauk, sastav ovog povjerenstva je obiteljsko stranački dogovor između vas i Bačića. Pozivam predlagatelje da u povjerenstvo uđu predstavnici svih klubova razmjerno broju zastupnika. U protivnom ćemo ga držati obiteljskom farsom, eksperimentalnom velikom koalicijom s nadstrankom Konzum i dvojicom statista. A povjerenstvom će predsjedati ministar iz Milanovićeve Vlade i predlagatelj Lex Perkovića. Ovo je višestruki primjer sukoba interesa i u toj farsi nećemo sudjelovati. Predlažemo da za vanjske suradnike angažirate i Todorića, Perkovića i Mustača jer će predsjednik uspjeti pronaći rješenje i za to. Glasovat ćemo protiv takvog 'Konzum istražnog povjerenstva'."

10:07 - Nikola Grmoja iz Mosta također je upozorio da bi povjerenstvo trebalo imati više članova.

"Ovo je rat do istrebljenja - Ramljak i Dalić imaju neprijatelja Ivicu Todorića, no ne mogu ga uništiti bez da se zna tko mu jepomagao i to je naša prednost," smatra Grmoja.

10:00 - Krešo Beljak (HSS): "Jasno mi je zašto ja nisam prihvatljiv, niti Živi zid, niti Most, u posljednjih 27 godina postoji sprega politike HDZ-a i velikog kapitalističkog koncerna stvaranog na pljački hrvatske imovine. Jasno mi je da postoji mnogo onih koji su umiješani, a da mi koji nismo, nismo niti poželjni u povjerenstvu."

9:54 - "Ovo povjernstvo ima za svrhu da umiri savjest političara pred javnosti, a ne da sazna istinu", složio se Branimir Bunjac (Živi zid)

9:50 - Miro Bulj (Most): "Ministri koji bi trebali biti u svojstvu svjedoka su u povjerenstvu. U povjerenstvu bi trebali biti ljudi koji nisu bili u sastavu vlada kada je Agrokor radio što je htio. Slažem se da bi povjerenstvo trebalo imati 15 članova. Sramotno je da su oni koji su trebali štititi od kriminala, primjerice ministar MUP-a sada u povjerenstvu."

9: 41 - Za riječ se javio Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).

"Ovo povjerenstvo je imalo podršku Živog zida sve do jučer dok nam nije uručena dokumentacija jednog drugog povjerenstva - istražnog povjerenstva za Agrokor iz 1996. godine o slučaju ukradene pšenice. U spisima nema fonograma, zapislnici su nesuvisli.
Ispitivani Todorić, Škegro, Valentić... Bilo je 16 svjedoka. No, mi ne znamo što je tada Todorić rekao", istaknuo je Sinčić. Dodao je da bi ovo novo povjerenstvo trebalo imati više članova a ne samo 9. Rekao je i da dio zastupnika nije bio uključen u konzultacije oko članova povjerenstva, primjerice HSS.

"To je parlamentarni teror od dva najveća kluba, nama se daju samo mrvice", rekao je Sinčić.

O povjerenstvu za Agrokor rasprava još od proljeća

Nakon političkog dogovora HDZ-a i SDP-a oko redoslijeda i načina glasovanja o istražnom povjerenstvu za Agrokor i ustavnim sucima, Hrvatski bi sabor u srijedu konačno trebao glasovati o te dvije točke koje su u više navrata, zbog uzajamnog nepovjerenja dviju najvećih stranaka, bile prolongirane.

Zastupnici bi potom trebali raspraviti i prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema dogovoru koji su u utorak objavili čelnici zastupničkih klubova SDP-a i HDZ-a Arsen Bauk i Branko Bačić, prvo bi se trebalo glasovati o povjerenstvu koje bi s radom počelo 30. listopada i izboru članova povjerenstva, potom bi trebalo pomaknuti datum stupanja na snagu izbora sudaca Ustavnog suda s obzirom da se u postojećoj odluci navodi datum 21. srpnja. Novim amandmanom definiralo bi se da suci Ustavnog suda stupaju na dužnost dan nakon donošenja odluke u Saboru. Potom bi se poimenično trebalo glasovati o svakom od tri kandidata za ustavne suce posebno - Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu.

Ovom, kako su ga nazvali Bauk i Bačić, "konačnom dogovoru", prethodila je višemjesečna saga na temu istražnog povjerenstva i ustavnih sudaca.

SDP na saborskom istražnom povjerenstvu za Agrokor insistira još od proljeća, Vladajući HDZ je najprije tvrdio da će podržati inicijativu za osnivanje povjerenstva, zatim je promijenio mišljenje, a onda ipak pristao na njegovo osnivanje.

SDP je pak odgovarao ultimatumom - ili će se osnovati istražno povjerenstvo ili SDP neće podržati već dogovoreno imenovanje trojice sudaca Ustavnog suda.

Iz HDZ-a nikako nisu htjeli da se osnivanje povjerenstvo za Agrokor vezuje uz izbor ustavnih sudaca, a "zaškripilo" je i oko redoslijeda kojim bi se trebalo glasovati. HDZ je tražio da se najprije glasuje o sucima, a svoje su nepovjerenje prema SDP-u kao "nesigurnom partneru" ovih dana po medijima obrazlagali time da nemaju jamstva kako će u toj stranci tridesetak zastupnika glasovati za ustavne suce, za koje je potrebna dvotrećinska većina. Po njihovoj ocjeni "Klub SDP-a u posljednje vrijeme uopće ne funkcionira". Argument za to im je i činjenica da su SDP-ovci u petak za predsjednika Povjerenstva, mjesta koje je prema zakonu pripada oporbi, odredili Franka Vidovića, a onda od toga odustali i odabrali Orsata Miljenića.

Bačić je novinarima u utorak rekao da HDZ nije popustio, nego im je od prvog dana bilo važno izabrati ustavne suce, za što im je trebao partner. Zaključio je da su "pobijedili svi jer su izabrani suci i osnovano je povjerenstvo, pa ne vidi ni poraženog niti pobjednika".

Opsežan dnevni red, prva točka Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave

Opsežan dnevni red

Pred zastupnicima do kraja ovog tjedna stoji i opsežan dnevni red od 15-ak točaka, a prva je od njih prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Njime se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija, a namjerava se definirati i sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga.

Prema prijedlogu, prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju postaje prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a u 2016. godini iznosio je 368,8 milijuna kuna. Nadalje, 16 posto udjela u porezu na dohodak koji je do sada namjenski korišten za financiranje decentraliziranih funkcija kroz sredstva pomoći, što je u 2016. godini iznosilo 1,6 milijardi kuna, prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, uspostavlja se novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 posto udjela u porezu na dohodak.

Raspodjela prihoda od poreza na dohodak trebala bi biti pojednostavljena u odnosu na postojeću, s obzirom na to da je Zakonom utvrđena jedinstvena raspodjela na način da je udio općine, odnosno grada u ukupnom prihodu od poreza na dohodak 60 posto, udio županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije šest posto te udio za fiskalno izravnanje 17 posto.

U Vladi drže kako će ukupni neto efekt predloženog zakona biti 1,4 milijarde kuna.

Nedostatak je osnovne raspodjele poreza na dohodak u tome što se primjenjuje na samo 207 jedinica lokalne samouprave, od ukupno njih 556. Na ostalih 349 jedinica lokalne samouprave primjenjuje se posebna raspodjela poreza na dohodak, od čega 264 jedinice imaju status potpomognutog područja, dok 35 jedinica imaju status brdsko-planinskog područja, a 50 jedinica lokalne samouprave na području je otoka. Niti jedna od 349 jedinica lokalne samouprave, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, ne izdvaja u fond za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Županijama s područja 299 jedinica lokalne samouprave, od čega su 264 jedinice sa statusom potpomognutog područja i 35 jedinica brdsko-planinskog područja, pripada svega 12 posto udjela u porezu na dohodak. Od dvadeset županija samo Istarska i Primorsko-goranska županija nemaju na svom području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, ali imaju jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, što znači da niti jedna županija nema udio u porezu na dohodak od 16,5 posto sa cijelog svog područja, osim Grada Zagreba.