11:36 Ja neću govoriti o ljudima koje znam koji se očajno bore da dio kamate vrate, a do glavnice nikako stići ne mogu. Do groba su dužnici. U takvoj nesretnoj zemlji, žive i nesretni ljudi. Gledajte na ulici, gdje su smijeh, veselje, druženje. Možda nas samo nogomet ovih dana čini društvenima i sretnima. Ovo nije jedina mjera, niti je jedino ministarstvo koje bi se trebalo pobrinuti za izlazak iz ovog dužničkog ropstva, rekao je Grubišić.
Na kraju je proučio da će HDSSB prihvatiti ovaj 'mali, mali korak naprijed'.
11:25 Govoreći u ime Kluba zastupnika HDSSB-a zastupnik Boro Grubišić rekao je da će ovaj prijedlog podržati jer je riječ o nekakvom napretku. Podsjetio je da je spominjanje dužničkog ropstva i Grčke ranije bilo bogohuljenje na Vladu i institucije.
'Hoće li ovaj zakonski prijedlog o kamatama doprinijeti građanima RH za što smo mi zastupnici odabrani? Zašto su građani završili u dužnikom ropstvu? 60 tiusća tvrtki i 314 tisuća građana je blokirano zbog dugova koje ne mogu otplatiti. Građani su završili u dužničkom ropstvu, ne samo zbog visokih kamata nego i jer su porasla opterećenja građana prema državi u visini raznih poreza, porastao je i PDV, porasla je cijena struje, vode, plina. Opterećeni takvim porastom i skupom državom građani u su da bi izvršavali svoje obaveze počeli se zaduživati. Država ih je natjerala na mlin banaka, pa dižu kredit i za pričest, krizmu, vjenčanja, kirvaj i za sve drugo što nikad nije bilo. Broj nezaposlenih je rastao, BDP sigurno pada. I što smo napravili. Ova mjera je kamilica, mali andol da bi bol bila manja, ali apeliram na ministra da nastavi i dalje u ovom smjeru da ova kamatna stopa bude još manja. Nadalje, mi ovdje u Saboru imamo pravo promijeniti i zakon o obveznim odnosima u kojem će glavnica doći na prvo mjesto, a tek potom kamata i troškovi ovrhe i drugi troškovi. Svi skupa smo u dužničkomr ropstvu, od Hrvatske smo napravili nešto poput kolonije, rekao je Grubišić
11:03 Događalo se što se događalo, krive Drine se ne mogu ispraviti. Međutim, mislim da u ovom trenutku nitko nema pravo na figu u džepu, rekao je Ivan Šuker. Ako se sva sredstva ujedine i gurnu tamo gdje se trebaju gurnuti onda možemo nešto napraviti, zaključio je.
Ivo Jelušić Šukeru je rekao kako mu je drago da smatra da je zakon dobar. Osvrnuo se na dio u kojem je Šuker rekao da je HEP prošle godine imao veliku dobit i da bi bilo bolje da snize cijene. Iako je priča, kaže, na neki način prihvatljiva, Šukeru je poručio da je HEP na tržištu i da nitko ne mora uzimati struju od HEP-a. 'Ako HEP s konkurentnim cijenama na tržištu ostavruje dobit to je dobro. Činjenica da je HEP na tržištu i da se sa svojim cijenama nosi s ostalim ponuđačima to je dobra stvar. Nemojmo se pomirit s tim da HEP bude gubitaš, a da cijene ima kao konkurencija', zaključio je.
'Kolega Jelušić, vi govorite nešto, a vaša vlada napravi suprotno i sklopi ugovor s drugom fimrom. Nikako se ne mogu složiti s tim da su hrvatski građani napumpali dobit HEP-u a oni tu dobit nisu nigdje investirali. Da HEP nije digao cijenu vjerojatno i konkurentske tvrtke ne bi imale tolike cijene nego bi se prilagodile HEP-u', odgovorio mu je Šuker.
10:53 Nisu građani otišli u minus jer je to bio njihov hir. Prije godinu i nešto cijena struje i grijanja je otišla preko 30 i nešto posto gore. Ja ne pamtim ovako toplu zimu, a računi su bili veći nego prošle godine kad nas je pogodila zima, objasnio je Šuker.
'To su sve stavri koje su oko nas i koje se događaju. Nisam rekao da će ovaj zakon napravit nered, nego ako se stvari jasno ne definiraju se može dogoditi nered. Ako se zatezna kamata smanjuje da li je to nešto presudno što će im u ovom trenutku pomoć? Možda je, ali s obzirom na masu duga nažalost to njima neće puno pomoći. I zato, rekao sam, Klub HDZ je spreman podržati svaki zakon koji će pomoći građanima. Dat ćemo amandam da zatezna kamata bude ista za pravne i privatne osobe, a državi predlažemo da smanji kamatnu stopu za svoja potraživanja, poručio je.
Smatram da je ovo zajednička utakmica i svima je interes da se pokušamo izvući. Neki je igraju otvorena srca, a neki s figama u džepu. Pitanje je kako se u cijeloj priči ponaša centralna banka jer Hrvatska si ne smije dopustiti sedmu godinu recesije, rekao je.
10:49 Kada danas govorio o kamatnoj stopi, ako već želimo govoriti o tome da se želi nekome pomoći, država može smanjiti kamatnu stopu na svoje nenaplaćene prihode. Ako kažemo da banke ne žele nešto, ne žele sve dok imaju prostora. Kada ne budu imale prostora onda će i one promijeniti se. Nema ministra financija koji s njima nije vodio krvavi rat, rekoa je Šuker.
Nisu vremena za politička prepoucavanja, vremena su da se podmetnu leđa i da se pokuša izvući gospodarstvo, smatra.
Šaljući negativne poruke kakve se šalju iz vlade ne koristimo inerciju koja se događa u našem okruženju, smatra Šuker.
10:42 Frano Matušić poručio je kako je krajnje rijeme da se stvari stave na svoje mjesto na način da se osnaži Hrvatska poštanska banka.
Za govornicu je nakon Dragutina Lesara stao Ivan Šuker koji je rekao da je svaki zakonski prijedlog koji nudi tračak nade vrijedan pažnje i treba ga podržati, ali kada govorimo o svemu skupa stvara se mnogo nekritičkih rasprava.
10:31 Dragutin Lesar rekao je, govoreći o dužničkom ropstvu, da svi spominjemo banke, poduzetnike...ali ne i HNB koja svima dijeli lekcije, naročito guverner, ali za svaki problem koji se, posebice na financijskom tržištu, pojavi kažu da to nije njihovo područje.
10:13 U Hrvatskoj se oko 15 posto kredita ne vraća i to je ozbiljan problem koji ne govori o ljudima, nego o prilikama u kojima se nalazi naša zemlja, rekao je Kajin.
Točno je da je svaki sedmi kredit u zemlji nenaplativ, a dobit banaka je zadnjih godina rekordno niska. Međutim, ono što se stvarno treba očekivati je da će ministarstvo otići korak dalje i da će pripremiti izmjenu plaćanja ovrha.
Činjenica je da Hrvatska nije imala bankarsku krizu kao što je imala EU. Mi nismo kroz proračun sanirali banke, ali moramo priznati da su ogromnu cijenu platili građani i naši poduztenici. Danska je čak 80 posto BDP-a izvodila za sanaciju banaka, mi smo imali sreću da ih nismo trebali sanirati niti sa jednom kunom, rekao je Kajin.
'Banke zadnjih godina nisu pretjerano marile za sudbinu građana', poručio je.
10:08 Raspravu je otvorio Damir Kajin i rekao da je riječ o doborm zakonu, ali da je ovo prvo čitanje, te da bi se što prije trebalo ići na drugo čitanje. 'Ako je Hrvatska u izvanrednoj situaciji, kao što je rekao ministar, onda bi trebale slijediti i izvanredne mjere', rekao je Kajin.
10:05 Goran Marić (HDZ) rekao je da razumije motive izrade ovakvog prijedloga zakona jer je situacija neodrživa i neizdrživa. Ali ne bi se, rekao je, složio da je zakonska kamata spirala nego je ona omča s čvrsto ovezanim čvorom oko hrvatskog čovjeka i gospodarstva.
10:03 Rekli ste da zakon donosi nered, ja sam vam pokazao brojkama kakav nered trenutno vlada. Ovim zakonom postavit ćemo kako se obračunavaju i tko obračunava kamate. Građanin mora znati na koji način se obračunava. Ne bih volio da govorimo o neredu nego o zakonu koji je jednostavan, rekao je Lalovac.
10:01 Mene je strah da se, kada nastojimo napraviti reda, a ne uzmemo sve u obzir, dogodi nered, replicirao je Ivan Šuker.
Oko obračuna kamata i naplate, ne treba se zaletavati i ići grlom u jagode, zaključio je.
09:57 Gledao sam istraživanja u puno razvijenijim zemljama od nas koji su također izračunali što znači dužničko ropstvo za građane. To su milijarde eura troškova društva. Postavimo kojim instumentima možemo i moramo pomoći građanima, ne možemo koristiti instrumente koji su nevaljali.
Građani ne mogu ostati na cjedilu, rekao je ministar.
'Ovo nije život kada duguju 40 milijardi kuna i kada očekuju od nas da im pomognemo.'
Apleliram da zajedno damo dopirnos da građani kažu donijeli su zakon koji je za nas bitan, zaključio je.
09:52 Otvorit ću još jedno pitanje, a to je pitanje načina zatvaranja glavnice i određenih dugova. Situacija trenutno je da imate visok iznos zateznih kamata. Ovo je jedan od mehanizama zakona o kamatama gdje možemo otvoriti pitanje kako pomoći građanima. Ja kroz raspravu želim čuti vaše mišljenje je li moguće u ovoj izvanrednoj situaciji i na koji način pomoći građanima, i to da se prvo zatvara glavnica. Zašto? Jer je prioritetna tražbina glavnica, a nije zatezna kamata i nisu troškovi. Ukoliko vam sustav pokazuje da netko ne može izvršiti glavnicu, ako netko nešto i uspije platiti dogodit će se da će netko zatvoriti samo dio zatezne kamate, neće dotaknuti glavnicu. Modeli kakve sad imamo, oni više ne vrijede jer smo u šestoj godini recesije i iznose koje imamo ne možemo riješiti tim instumentima, rekao je ministar.
09:48 U Zagrebu imate više od 57 tisuća građana kojima su ovršeni i žiro i tekući račun, to je sedam posto građana. Drugi je Split, zatim Rijeka i Osijek. U nekim regijama se broj blokiranih građana penje iznad 10 posto građana koji žive na određenom teritoriju. Sve ovo ukazuje da je potrebno mijenjati zakon o zateznoj kamatnoj stopi.
09:41 O zakonu je nakon Šukera u ime predlagateljice, Vlade RH, govorio ministar Boris Lalovac. Među ostalim napomenuo je da su zabrinjavajući dugovi građana koji su pokazali vrlo visoki uzlet. Dodao je da se radi o zastrašujućem iznosu od oko 40 milijardi kuna. Postavlja se pitanje funkcionira li pravni iznos u RH, rekao je.
Na početku izlaganja Lalovac je rekao kako se nadaju da će Zakonom uspjeti rasteretiti dio gospodarstva i dio rasterećenosti kamata prema građanima. Dodao je i da je u vrijeme kmrize nametnuta potreba za smanjenjem duga. Zakonom se uređuje najviša dopuštena stopa kamata, a formula za izračun preuzeta je iz važećeg zakona.
09:35 Prije izlaganja Borisa Lalovca govorio je Ivan Šuker: Ne znam kako da ovo ugradim u poslovnik, ali odlučio sam se javiti o ovome dok vlada ne počne poštivati zakon o fiskalnoj odgovornosti. U njemu stoji da predlagatelj mora dati procjenu fiskalnog učinka. Kamatna stopa ima utjecaj na prihode proračuna, ako donosenemo zakon bilo bi dobro da ga se držimo, donesen je prije tri mjeseca, a mi i dalje dobivamo prijedloge kao prije.
Mi danas imamo zakon o kamatama, a nažalost nemam nikakve procjene što to znači za proračun', rekao je.
Predloženi zakon u Vladi je predstavljao bivši ministar financija Slavko Linić, a u srijedu će ga pred Saborom braniti novi ministar Boris Lalovac, koji upozorava da su dugovi građana i poduzeća eksplodirali te da ih država mora zaštititi.
Lalovac: EU, kamate i zdravstvo podigli deficit
Lalovac je u ponedjeljak naveo da je krajem svibnja bilo blokirano ukupno 59,6 milijardi kuna, od čega se 32,4 milijarde odnosi na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 milijardu na građane.
Kad se na to obračunaju zatezne kamate, dobije se dodatnih 24,2 milijarde, naveo je Lalovac i zaključio da su građani i poduzeća ušli u dužničko ropstvo. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook