POJAVILO SE U JADRANU

Stručnjak otkriva može li jedno od najotrovnijih bića na svijetu stići i do naše obale

Portugalska lađica jedno je od najopasnijih bića (Foto: screenshot YouTube) Foto: screenshot YouTube
Talijanski mediji su tijekom vikenda izvijestili o pojavi invazivne i vrlo opasne morske vrste u Jadranu, točnije između obala Barija i Pescare, a u razgovoru s domaćim stručnjakom s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Jakovom Dulčićem, doznajemo kako je šansa da ta vrsta završi i na hrvatskoj obali zapravo vrlo mala.

Opasna i invazivna morska vrsta, portugalska galija, poznata još i kao portugalska lađica (Physalia physalis), pronađena je u talijanskom priobalju tijekom proteklog vikenda, a kako su izvijestili talijanski mediji, organizam je zatečen u moru između Barija i Pescare.

Riječ je o tropskoj morskoj vrsti pa su stručnjaci odmah upozorili ljude da je ne diraju i da se udalje čim je vide. Problem je što je izuzetno atraktivna te odmah privlači ljude, pogotovo najmlađe kupače. Unatrag nekoliko godina u Italiji je zabilježen i smrtni slučaj kad je jedna žena dodirnula portugalsku galiju.

Dva načina dolaska u Jadran

O tome kako je taj organizam završio u talijanskim vodama i prijeti li invazija i hrvatskoj obali Jadrana, razgovarali smo s domaćim stručnjakom za oceanografiju, Jakovom Dulčićem s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Portugalska lađica jedno je od najopasnijih bića (Foto: screenshot YouTube) Foto:screenshot YouTube

"Postoje dva vrlo aktivna načina kako je ta vrsta mogla završiti u Jadranskom moru. Prvi su balastne vode, ujedno i najopasniji način unosa nekog invazivnog organizma u novu sredinu. Velik broj brodova niti nema filtre za balastne vode koje bi trebali imati", ističe Dulčić.

Kod sustava koji propušta balastne vode Dulčić posebno ističe takozvana "morska prsa" na brodovima, u koja invazivni organizmi često jednostavno znaju samo uplivati i tako završiti u novoj sredini.

"Drugi način na koji je ta vrsta mogla završiti u Jadranu jest putem strujanja, koja se inače odvijaju između Jonskog i Jadranskog mora", kaže Dulčić i dodaje kako tu postoje istočna i zapadna strujanja, koja zapravo pogoduju i produktivnosti Jadranskog mora, jer Jadran nije previše bogat hranjivim solima.

Vjerojatno je riječ o transportu putem balastnih voda

"Vrlo često invazivni organizmi idu i za svojim plijenom, odnosno planktonom pa onda strujanja i pospješuju taj upliv", pojašnjava Dulčić.

"Ako je riječ o tropskoj vrsti i ako joj temperature odgovaraju, onda će i uvjeti za razmnožavanje biti povoljni, no mi to sad ne znamo", ističe Dulčić.

Dulčić na kraju smatra kako je ovdje ipak riječ o transportu putem balasnih voda, jer su i Bari i Pescara lučki gradovi.

Gibanja nakon dolaska ovise o strujanjima mora

Upitali smo Dulčića i za mogućnost da ta vrsta, s obzirom na trenutni njezin položaj, završi i na hrvatskoj obali. On smatra da je to moguće, ali malo vjerojatno obzirom na smijer strujanja mora u Jadranskom moru.

To strujanje se naziva bios, odnosno riječ je o dva podstrujanja u Jadranskom moru. "Generalno, strujanja idu uz istočnu obalu Jadranskog mora, uz male rotacije kod Jabučke kotline, onda opet ide gore prema sjevernom dijelu pa malo rotira na sjevernom dijelu, ali sva izlazna strujanja su uglavnom uz talijansku obalu", pojašnjava Dulčić.

Portugalska lađica ima svoje gibanje, dodaje Dulčić, ali uglavnom ovise o strujanju mora. "Ima ta struja u jabučkoj kotlini koja može zavrtiti, zarotirati i prenijeti taj organizam na našu stranu, ali vjerojatnost za to je mala", kaže na kraju Dulčić.