postoji rizik

Reagirao HZJZ: Opasan virus pojavio se u susjedstvu, objavljene upute kako se od njega možete zaštititi

Slika nije dostupna
Nakon što se virus Zapadnog Nila pojavio u susjednoj državi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je detalje o tom virusu i preporuke kako se zaštititi od njega.

Virus Zapadnog Nila potvrđen je prošlog tjedna u Srbiji, a doktorica Iva Pem Novosel u Dnevniku Nove TV upozorila je kako bi se virus uskoro mogao pojaviti i u Hrvatskoj.

"Srećom, kod nas još nemamo detektiran slučaj, a nismo ga imali ni posljednje dvije sezone, ali rizik postoji kad god je sezona. Najčešće se pojavljuje u uvjetima visokih temperatura, a izgledi su veći ako je prethodno bilo dosta vlage", rekla je Pem Novosel.

U Srbiji su nadležne službe pozvale građane na oprez i da ne zanemaruju simptome, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo sada je također objavio preporuke kako se zaštititi od virusa Zapadnog Nila. S obzirom na to da virus na ljude prenose komarci ubodom, najbolje je zaštititi se od uboda komaraca.

Preporučuje se korištenje repelenata u spreju za kožu i repelenata za prostore. HZJZ preporučuje i da se zaštitite odjećom dugih rukava i nogavica tijekom boravka na području s puno komaraca, osobito u sumrak, a u prozore i vrata balkona ili terasa zaštitite mrežama protiv insekata.

Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom

Bolest Zapadnog Nila je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus Zapadnog Nila, koji se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica. Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Virus se umnožava u pticama koje su glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine - ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, (vrste Culex pipiens), a mogu ga iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes.

Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom.

Radi se o sezonskoj bolesti

Bolest Zapadnog Nila kompleksna je vektorska antropozoonoza koju karakterizira izraziti sezonalitet pod utjecajem mnogih okolišnih i klimatskih čimbenika, piše HZJZ.

Sezonska pojavnost i kretanje bolesti ZN-a na nekom području, odnosno epidemiološka situacija od godine do godine je izrazito varijabilna. Pod utjecajem je okolišnih, klimatskih i vremenskih prilika koje utječu na brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti. Prijenos VZN-a događa se ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina. Pojavljuje se u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima.

Zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi, kopitara ili drugih sisavaca može se uočiti eventualno u razdoblju od sredine srpnja do kraja listopada.

U 70-80 posto slučajeva bolest prođe bez simptoma

Infekcija VZN-a u ljudi nakon inkubacije od 2 do 6 dana (u rasponu od 2 do 14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70 - 80 % slučajeva). U oko 20 - 30 % inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25 - 50 % oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica ZN-a, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana. U manje od 1 % inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.).

Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi bez trajnih posljedica.

U svrhu prevencije infekcije VZN-a važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla te je važno podsjetiti na važnost osobne zaštite. Pored preventivnih mjera suzbijanja komaraca neophodno je aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini na balkonima, terasama, okućnicama i dr. (odstajale vode u lončanicama, vazama, kantama, spremnicima, bačvama, odbačenim limenkama, igračkama i sl.).

Komarci vektori VZN-a najaktivniji su u sumrak ili u zoru, tijekom noći.