Ušli smo u riznicu u kojoj sestra Lina čuva neprocjenjiva blaga: Brojne relikvije, Felicijanova povelja i mumija betlehemskog djeteta

Izvana Hrvatski povijesni muzej izgleda uobičajeno, no unutra je drugačija situacija. Svaki muzejski predmet spreman je za premještanje u privremenu čuvaonicu prije početka cjelovite obnove.

''Zbirka slika grafika i skulptura, heraldika, svragistika, znači žigovi, zastave, odore. Vrlo, vrlo raznovrsna građa. Ovdje se nalaze i neka od doista kapitalnih likovnih djela'', objasnila je Jelena Balog Vojak, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja.

Sve je zaštićeno i označeno jedinstvenim brojem. Tako i zastava Trojedne Kraljevine Slavonije i Dalmacije koja je i u normalnim uvjetima izazovna za izložiti. Jer zahtijevaju veliki prostor znači kada se izlažu ili se moraju izlagati u velikim vitrinama koje moraju biti u određenom stupnju nakošene da bi se sve vidjelo ili će vam visiti.

Pročitajte i ovo Ivan Jarnjak za Dnevnik Nove TV Ratni ministar o zahtjevu BiH: "Razočaran sam stavom zemlje kojoj smo uvelike pomagali." Otkrio i što je s haškim istražiteljima razgovarao o Bljesku

Pročitajte i ovo Podaci ministarstva turizma Odlične vijesti: Više od milijun turista ljetuje na Jadranu, poznato koje županije su najposjećenije

Već od prvih sati nakon potresa, u procesu saniranja štete u muzeju sudjeluje i Hrvatski restauratorski zavod. Osim popisivanja građe, trebalo je i provesti hitne mjere zaštite.

''Konkretno, u palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch su to ove podupore koje su napravljene stoga da se spregnu bilo kakve daljnje štete, a što se pokazalo presudno nakon što je cijeli Zagreb nažalost sudjelovao u drugom banovinskom potresu'', navodi Tatjana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratskog zavoda.

A i na području Banovine prošle su se godine spašavale umjetnine. Ministarstvo kulture je za obnovu iz državnog proračuna, ali i europskih fondova osigurala gotovo tri milijarde kuna. No, kao i uvijek, kod obnove ostaje otvoreno pitanje - kada će konačno krenuti u pravom smislu.

Riznica Zagrebačke katedrale

Najveći novac za obnovu kulturnog i sakralnog blaga namijenjen je za katedralu. No srećom, riznica zagrebačke katedrale koja čuva neprocjenjive umjetnine nije nastradala. A koja blaga se čuvaju daleko od očiju javnosti otkrila je Viktorija Bednjanec u razgovoru sa sestrom Linom, čuvaricom riznice zagrebačke katedrale.

Jedna od brojnih relikvija i dokumenata jest mumija Betlehemskog djeteta, koja se u riznici čuva od 1221. godine.

"To je relikvija djeteta, ubijenog u vrijeme kralja Heroda, kad je htio ubiti Isusa. Iz Betlehema ju je donio hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. On je bio tu u posjetu 1217., a onda je produžio u Palestinu. Vodio je V. križarski rat. I na povratku ju je tu donio", objasnila je sestra Lina. 

Sve važne ustanove nastale su upravo iz te riznice.

''Tu je bila biblioteka od koje je nastala Nacionalna sveučilišna knjižnica, bila je vijećnica gdje se raspravljalo o svim pastoralnim, ali i socijalnim problemima. Bila je važna ustanova gdje su se pred kraljevskim i papinskim ovlaštenicima sklapali ugovori, čuvale oporuke. Svi ti dokumenti ovdje su se čuvali. I tu je onda i početak Hrvatskog državnog arhiva'', otkrila je.

U riznici najstariji dokument jest Felicijanova povelja u kojoj se spominje osnivanje Zagrebačke biskupije. ''Tu se prvi puta spominje ime Zagreb, ne Grič i Kaptol, prema temeljima benediktinskog samostana'', rekla je.

No, to je samo mali dio riznice koja čuva mnogo važnih dokumenata i zapisa u prethodnih 900 godina, a sestra Lina ključ riznice čuva već 35.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr