Nakon filmske pljačke Louvrea strahuju i hrvatski muzejski krugovi: "Koristimo sve što je na tržištu protiv provalnih krađa, ali..."

Vijest broj 1 na mnogim svjetskim televizijama bila je krađa u Louvreu. Neke francuske novine nazivaju je pljačkom stoljeća. Nižu se teorije o lopovima i potencijalnim naručiteljima. Dio iskusnijih istražitelja to odbacuje. 

"To je nečuveno. To se vidi samo u holivudskim filmovima. Nitko ne želi dirati tako vruć komad, znate, ne možete ga pokazati prijateljima, ne možete ga ostaviti svojoj djeci, ne možete ga prodati", objasnio je Arthur Brand, istražitelj zločina u umjetnosti.

I zato je izglednije da će taj neprocjenjivi nakit uništiti. Jer ga se tako najlakše riješiti i skinuti sumnju sa sebe.

"Ono što vjerojatno žele učiniti jest rastopiti zlato, srebro i dijamante, bit će rastavljeni. Možda će ih malo izrezati jer ako dijamante prodajete odvojeno, nitko ne bi znao da potječu od ove krađe", nadodao je Brand.

Filmska priča odjeknula je u muzejskim krugovima. To je tema i u najvećem galerijskom prostoru u Hrvatskoj – Klovićevim dvorima.

"To nas plaši kao i sve ostale. Što ako se dogodi krađa kao iz 'James Bonda' ili 'Mission impossible' s helikopterima, Tom Crusieom i slično. Nisam siguran da to može ijedna institucija u Hrvatskoj zaštititi. Što se tiče provalnih krađa, Galerija koristi sve što je danas na tržištu – od senzora pokreta, toplinskih senzora, sve je pod videokamerama, a na svim prozorima i otvorima su alarmi", ispričao je Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori.

Ovih dana još su strože mjere zaštite jer traje izložba "U početku bijaše kraljevstvo" u spomen na 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva. Izloženo je više od 400 vrijednih eksponata, neki od njih inače su daleko od očiju javnosti.

"Kad nam dolaze vrijedne umjetnine, one uvijek imaju policijsku pratnju kroz cijeli grad i istovaruju se pod pratnjom policije. Kada se postavi na mjesto, mora sve već biti gotovo, ne samo protiv provale nego i mikroklima, sve skupa", nadodao je Picukarić. 

No, da ništa od toga očito ne mora biti jamstvo pokazuju brojni razvikani slučajevi.

Poput krađe četiriju uljanih slika vrijednih 164 milijuna dolara u Zürichu 2008. Jedna od njih, ona Paula Sezana, nađena je nakon četiri godine u Srbiji.

Slavna je i priča o krađi "Mona Lise". Prije 114 godina iz Louvrea ju je iznio zaposlenik muzeja, nadajući se prodaji. Za njom se intenzivno tragalo više od godinu dana, "Mona Lisa" je postala previše tražena, a počinitelj je ulovljen. Dobio je tek osam mjeseci zatvorske kazne. A "Mona Lisa" je vraćena dvije godine poslije.