Nevjerojatna najezda smrdljivih martina u Hrvatskoj ne jenjava. Kukci ulaze u domove, građani ih pronalaze u kuhinji, na rublju, pa i na plodovima. Šire neugodan miris kada su ugroženi, a čini se kako se ne povlače ni s hladnijim vremenom.
"Meni se više gadi nego što mi smrdi, ali kad ga stisnete slučajno, na prstima vam ostane bez obzira na to što perete. Nekad navečer, kad se upali svjetlo na lusteru, onda udara kao avion, samo se čuje kako tutnji", rekla je Ljubica iz Zagreba.
Tutnje i danju i noću, građani se žale, no izgleda da ih se riješiti ne može nitko.
"Zadnjih nekoliko godina u svakom slučaju i svake godine čini mi se da ih je sve više. Čega god se sjetimo, tako ih uništavamo, ali ne daju se", objasnila je Ljubica.
Osim u domovima, uživaju i na otvorenim prostorima, a ne štede ni farme ni staje.
"To kompletno zidovi budu prekriveni, vrata ne možete otvoriti, a da njih stotinjak ne uđe. Mislim da ne možemo govorit o stotinama, nego o tisućama koje opsjedaju objekte, drveće, biljke, ulaze, naravno, i u štale", rekla je voditeljica terapijskog jahanja iz Osijeka Mariana Koprivnjak.
U toj udruzi za terapijsko jahanje boje ih se i djeca, ali i volonteri.
"Mogu vam reći i da se neki roditelji boje, razumijem taj strah, a o djeci da ne govorimo. Apsolutno svi se žale, čak imam i jednu volonterku koja je rekla da neće dolaziti dok bude smrdljivih martina", rekla je Koprivnjak.
Iako martini ne predstavljaju prijetnju zdravlju, njihovu prisutnost teško je ignorirati.
"Ne volim ih ni vidjeti, a kamoli dirnuti i svaki put se naježim kad ih samo pipnem", rekla je Ljubica.
"Visina populacije ovisi o vremenskim uvjetima. Preferiraju više temperature, većina vrsta, i s ovako iznimno sušnim ljetima, visokim temperaturama i njihova populacija je ove godine izrazito visoka", rekla je doc. dr. sc. Ankica Sarajlić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
A zaprašivanje, kažu stručnjaci, nije opcija.
"Ne, ne... Zato što uvijek kod tog zaprašivanja i korištenja tako agresivnih sredstava budite svjesni da to šteti i ljudima i drugoj fauni koja nije cilj tih kemijskih sredstava. Treba procijeniti štetu koji oni rade i koju bi nam napravili ti pesticidi", rekla je entomologinja i zoologinja Lucija Šerić Jelaska.
"Pokušavamo svim mogućim predloženim preparatima i sredstvima, ugine ih stotinjak, a ostane ih i dalje na tisuće koji nas opsjedaju", rekla je Koprivnjak.
Dodaju stručnjaci da se strpite do zime, kada će se zavući na toplo i nećemo ih vidjeti barem do - iduće godine.