Nevjerojatna najezda smrdljivih martina u Hrvatskoj ne jenjava. Kukci ulaze u domove, građani ih pronalaze u kuhinji, na rublju pa i na plodovima. Šire neugodan miris kada su ugroženi, a čini se kako se ne povlače ni s hladnijim vremenom.
"Meni se više gadi nego što mi smrdi, ali kad ga stisnete slučajno na prstima vam ostane bez obzira što perete. Nekad navečer kad se upali svijetlo na lusteru onda udara kao avion, samo se čuje kako tutnji", rekla je Ljubica iz Zagreba.
Tutnje i danju i noću, građani se žale no izgleda riješiti ih se ne može nitko.
"Zadnjih nekoliko godina u svakom slučaju i svake godine čini mi se da ih je sve više. Čega god se sjetimo tako ih uništavamo, ali ne daju se", objasnila je Ljubica.
Osim u domovima, uživaju i na otvorenim prostorima, a ne štede ni farme ni staje.
"To kompletno zidovi budu prekriveni, vrata ne možete otvoriti, a da njih stotinjak ne uđe. O broju mislim da ne možemo govorit o stotinama nego o tisućama koji opsjedaju objekte, drveće, biljke, ulaze naravno i u štale", rekla je voditeljica terapijskog jahanja iz Osijeka Mariana Koprivnjak.
U ovoj udruzi za terapijsko jahanje boje ih se i djeca, ali i volonteri.
"Mogu vam reći i da se neki roditelji boje, razumijem taj strah, a o djeci da ne govorimo. Apsolutno svi se žale, čak imam i jednu volonterku koja je rekla da neće dolaziti dok bude smrdljivih martina", rekla je Koprivnjak.
Iako martini ne predstavljaju prijetnju zdravlju, njihov prisutnost teško je ignorirati.
"Ne volim ih ni vidjeti, a kamoli dirnuti i svaki put se naježim kad ih samo pipnem", rekla je Ljubica.
"Visina populacije ovisi o vremenskim uvjetima. Preferiraju više temperature većina vrsta i s ovako iznimno sušnim ljetima, visokim temperatura i njihova populacija je ove godine izrazito visoka", rekla je doc. dr. sc. Ankica Sarajlić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.
A zaprašivanje - kažu stručnjaci nije opcija.
"Ne, ne... zato što kad gledate uvijek kod tog zaprašivanja i korištenja tako agresivnih sredstava.. budite svjesni da to šteti i ljudima i drugoj fauni koja nije cilj tih kemijskih sredstava. To treba procijeniti štetu koji oni rade i koju bi nam napravili ti pesticidi", rekla je entomologica i zoologica Lucija Šerić Jelaska.
"Pokušavamo svih mogućim predloženim preparatima i sredstvima, ugine ih stotinjak, a ostane ih i dalje na tisuće koji nas opsjedaju", rekla je Koprivnjak.
Dodaju stručnjaci strpite se do zime kada će se zavući na toplo i nećemo ih vidjeti barem do - iduće godine.