Iz Ine se još uvijek nisu oglasili o eksploziji u njihovom postrojenju Hayan u Siriji koju su podmetnuli islamski ekstremisti, pa tako nema ni službenih procjena o šteti.
Davor Štern, naftni stručnjak i nekadašnji član Nadzornog odbora Ine, kaže da je pravo čudo što je postrojenje dosad ostalo netaknuto s obzirom na žestinu sukoba u Siriji. Iznos štete može procijeniti samo Ina, no Štern kaže da nije veliki problem ukoliko je stradala samo nadzemna oprema.
"Ta se oprema može nadomjestiti, važno je da ne strada ona podzemna", kaže Štern.
Sirijska naftna polja Ini su mjesečno donosila oko 60 milijuna dolara sve do 2012. godine, kada je ova naftna kompanija odlučila obustaviti proizvodnju zbog sankcija koje je Europska unija uvela Siriji. Hoće li se i kako tamo vratiti političko je pitanje, kaže Štern.
"Odluka da se ta naftna polja napuste bila je jednostrani akt, a ne nešto što se smatra višom silom. To je pravno pitanje o kojem će naši "mudraci", nadam se ne isti oni s arbitraža, morati voditi računa kod odluke na koji bi se način Ina mogla vratiti na ta polja jednog dana", kaže Štern.
Energetski konzultant Jasminko Umičević kaže da još nema informacija o tome što je točno uništeno, ali po onome što se može vidjeti na snimkama vjeruje da je eksplozija raznijela samo gornji dio bušotine. "Šteta je sigurno velika, ali još se ne zna je li sama bušotina zatvorena. Zasad se čini da je zatvorena, a u tom slučaju se šteta relativno lako sanira", kaže Umičević.
Iako Ina trenutno nema nikakve koristi od svojih polja u Siriji, nakon što se sukobi smire vjerojatno će ponovno dobiti pristup. "To je bilo zajedničko ulaganje Ine i sirijske naftne kompanije. Kako sada stvari stoje čini se da će na vlasti ostati Asad, pa će Ina sigurno imati nekakav pristup tome jer se Sirija neće moći selektivno postavljati prema stranim naftnim kompanijama", kaže Umičević.