Logopedi imaju posla preko glave, a reda u njihov rad trebao bi uvesti novi Zakon koji struka čeka 20 godina.
Tatjana iz Zagreba Matea je odvela privatniku jer je lista čekanja bila preduga.
"Ja sam primijetila da nekoliko glasova mijenja s određenim drugim glasovima. To nije bio strašan problem, ali sam reagirala da bi pravovremeno bio spreman za školu", rekla je Tatjana.
"Svako 14. dijete, otpriike 7 % djece ima govorno-jezične poremećaje u tom predškolskom razdoblju. Nisu oni svi jednakog intenziteta, neki su poremećaji jače izraženi, neki manje", objasnila je Katarina Pavičić Dokoza, ravnateljica poliklinike SUVAG.
Uočili su da djeca često imaju problema s izgovorom glasova, ne razlikuju ih, mucaju, ali učestalo je još nešto.
"Tzv. poremećaji socijalne komunikacije, gdje dijete ima problem u ophođenju, socijalnom komuniciranju i pružanju informacija sugovorniku u svojoj okolini", kaže Draženka Blaži s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Zašto je toga sve više? Prije svega, dijagnostika je sve bolja, ali ima toga još.
"Stil života, brzi stil života, manjak direktne komunikacije, digitalno okruženje i manjak kretanja", smatra Pavičić Dokoza.
"Od najranije dobi pjevati djetetu, razgovarati s njim, pričati mu, čitati mu slikovnice, pokazivati mu, tražiti od djeteta da se interaktivno uključi u listanje, gledanje slikovnica. To vam je, recimo, preduvjet za ranu pismenost", savjetovala je Draženka Blaži.
U SUVAG-u se na prvi pregled čeka i do sedam mjeseci. Na listi je 1500 djece. Kažu nam, trude se sve ubrzati koliko mogu s postojećim kadrom. Logopeda nedostaje.
"To je neka brojka od 30-ak do 40 ljudi, recimo, na gradu Zagrebu koja bi bila idealna da se taj broj poveća. Jer, recimo, jedan je logoped na otprilike 6000 stanovnika, što je malo", kaže Katarina Pavičić Dokoza.
Zakonom o logopedskoj djelatnosti koji je do danas bio u javnoj raspravi želi se uvesti reda. Logopedi će dobiti svoju strukovnu komoru, licencije i obvezu stručnog usavršavanja. Zašto je potrebno uvesti reda, objasnili su nam na primjeru jedne pritužbe koja je stigla društvu logopeda.
"Zabrinute majke čije dijete nije bilo adekvatno rehabilitirano jer terapiju nije vodio logoped, nego stručnjak neke druge struke, a nakon dvije godine plaćanja terapija nije bilo napretka", objašnjava Blaži.
Pobunili su se fonetičari. Kažu da im se krši ustavno pravo na rad.
"Nedopustivo je da se spomenutim zakonskim prijedlogom
potpuno isključuje činjenica da je područje interesa logopedije kao struke također i područje interesa fonetike, konkretno smjera rehabilitacije slušanja i govora", priopćili su iz Hrvatske strukovne udruge fonetičara.
U društvu logopeda kažu da je cilj je utvrditi koje kompetencije logoped mora imati.
"Ovaj zakon govori o logopedima, logopedskoj djelatnosti, a ne o srodnim strukama koje iznimno cijenimo i poštujemo i s kojima surađujemo i u budućnosti ćemo surađivati", objasnila je Karolina Lince, predsjednica Hrvatskog logopedskog društva.
U ministarstvu kažu da će analizirati sve primjedbe i komentare pristigle u javnoj raspravi.