Već nekoliko dana velik dio gradova u Hrvatskoj na teromometrima nije zabilježio plus. Većina građana, u ovim hladnim zimskim danima grije se u svojim toplim domovima. Međutim, oko tisuću ljudi, kako se neslužbeno procjenjuje, u Hrvatskoj doma uopće niti nema. Čak desetak ih je maloljetno, službene su informacije, što znači da bi ih na hladnim zimskim ulicama moglo biti još i više.
Oni utočište traže u organiziranim prihvatilištima i skloništima koji su za njih otvoreni u nekoliko gradova. Beskućnici zaštitu od zime mogu pronaći u prihvatilištima u Osijeku, Varaždinu, Rijeci, Splitu, Karlovcu, Zadru i Zagrebu.
>> Puljani spašavali beskućnike: 'Bio sam smrznut'
Grad Zagreb pokrivaju četiri prihvatilišta. U pravilu su otvoreni za sve kojima je potreban krov nad glavom. Ipak, u Prenoćište Crvenog križa dolazi se samo sa uputnicom Centra za socijalnu skrb.
'Trenutačno je kod nas smješteno oko 120 korisnika, dok je deset na listi čekanja', rekla je Danijela Vidić, socijalna radnica zadužena za Prenoćište Crvenog križa, za Dnevnik.hr. Osobe koje se nalaze na listi, tople prostorije u kojima bi mogli prenoćiti ili provesti dan, potražili su u jednom od ostala tri skloništa u Zagrebu.
Veća potražnja za smještajem
Jedan od njih je u sklopu Caritasa Zagrebačke nadbiskupije koji može primiti 40 osoba. Voditelj Ivan Mavrek kazao nam je kako kod njih u posljednjih nekoliko dana postoji pojačana potražnja za smještajem. Iako je kapacitet tog skloništa popunjen, Mavrek je rekao da će smještaj organizirati i u hodnicima kako nitko ne bi ostao na hladnoći.
Beskućnici su u Prenoćištu Crvenog križa smješteni u tri paviljona. U dva borave muškarci kojih je ondje više nego žena, a jedan je rezerviran za žene. 'To su većinom samci, bez podrške obitelji, djeca iz domova, psihički bolesnici i starije osobe koje čekaju na smještaj u nekim drugim ustanovama', kazala je Vidić.
>> U zagrebačkim prenoćištima nitko neće ostati bez kreveta i toplog obroka
Pojasnila je kako su kapaciteti prihvatilišta u kojem radi popunjeni, ali isto tako da nema pojačanih zahtjeva od Centra za socijalnu skrb za smještaj osoba koje nemaju vlastitog doma.
Siniša Pucić, urednik 'Uličnih svjetiljki', časopisa o beskućnicima, objavio je ako je zahvaljujući entuzijazmu mladih volontera, u petak osam zagrebačkih beskućnika sklonjeno s hladnoće i smješteno u prenoćište.
Pojačane policijske ophodnje
U Rijeci je za beskućnike, dok traje opasnost od smrzavanja, bilo potrebno organizirati dodatni smještaj. Kako je prihvatilište Ruže Sv. Franje popunjeno, osobe bez doma svoj su privremeni krov nad glavom tako pronašle u Domu Gradskog društva Crvenog križa Rijeka. U tom su gradu organizirane i pojačane policijske ophodnje koje će beskućnike s ulice upućivati u Centar. I u zagrebačkoj policiji su nam rekli da beskućnike koje lutaju ulicama upućuju u najbliža skloništa.
Prihvatilište za beskućnike u Varaždinu nema problema s manjkom kreveta. Ružica Radelić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Varaždina kazala je kako je od 20 raspoloživih, popunjeno 18 kreveta. 'Za sada nije pojačana potražnja za smještajem, ali ako bude, mi ćemo sve zbrinuti bilo u našem Prenoćištu ili na nekom drugom mjestu', rekla je Radelić.
Maloljetnici na ulicama
U pravilu su za zbrinjavanje i skrb o beskućnicima zadužene jedinice lokalne samouprave koje ovisno o potrebama i mogućnostima imaju organizirana prenoćišta. 'Osim gradova i županija, pitanjem beskućništva bave se i vjerske zajednice, nevladine organizacije, a ponajviše službe Caritasa i Crvenog križa', rekla je Zvjezdana Janičar iz Ministarstva socijalne skrbi.
Iako je broj službeno evidentiranih beskućnika u Hrvatskoj oko 400, neslužbeno se govori o oko 1.000 ljudi koji nemaju krov nad glavom. Po dobnim skupinama, bez doma je najviše onih od 40 do 59 godina, i to njih 213, stoji u izvještaju o beskućnicima za 2010. godinu (za prošlu, 2011, podaci još nisu dostupni). Zabrinjava podatak da je desetak beskućnika tinejdžera, od 15 do 17 godina. To je tek službena brojka evidentiranih u socijalnoj službi. Ona bi u stvarnosti, nažalost, mogla biti mnogo veća.