Vlatko Cvrtila za Dnevnik Nove TV

'Možemo očekivati situacije koje bi mogle dovesti do nasilja'

Slika nije dostupna
O situaciji u Ukrajini razgovarali smo s našim vodećim stručnjakom za geopolitiku i dekanom veleučilišta Vern prof. Vlatkom Cvrtilom.

Je li ovo očekivani rasplet u Ukrajini - hoće li doći do rata?

Nije baš očekivani. U svakom slučaju, ovo što je Rusija poduzela je nešto što se sigurno na Zapadu nije očekivalo, a mislim ni u Ukrajini. S obzirom da se Rusija odlučila na vojnu prijetnju, kao jedno od sredstava pritisaka na Ukrajinu, na žalost možemo očekivati situacije koje mogu dovesti do nasilja, koje se više ni bi mogle kontrolirati.

Tko od političkih aktera u Ukrajini može biti kompromis koji može zadovoljiti i Europu i Putina? Ima li takvog?

Na žalost, sad se ne vide jer opozicijske snage koje su vodile ove prosvjede i koje su preuzele vlast u Ukrajini nisu profilirale neku osobu koja bi bila dovoljno prihvatljiva i jednoj i drugoj strani, ako bi one došle u poziciju razgovora. Vjerojatno će do toga doći, jer ova se situacija ne može riješiti samo na temelju rezultata ovih prosvjeda, ali ni na temelju izbora koji se očekuju u svibnju. Ona se mora rješavati i sigurno će se rješavati određenom suradnjom vanjskih aktera - Rusije, EU i SAD-a.

Nova ukrajinska vlada nastavlja sa sporazumom o približavanju EU

Koje razmjere može poprimiti ovaj sukob?

Već smo vidjeli da u Ukrajini ne postoje samo službene strane već i mnogi koji su skloni uzeti oružje u ruke, organizirat se u paravojne zaštitare i u tom smislu izazivati veliku količinu nasilja. Na žalost, u onim područjima, koja su sada posebno problematična na Krimu. Može se vrlo lako dogoditi da ne dođe do sukoba ruskih vojnika koji su tamo stacionirani i službenih ukrajinskih snaga, nego naprosto između dviju skupina koje podražavaju neku drugu stranu, što bi moglo onda izazvati kaos u tom dijelu Ukrajine.

Na koji način međunarodna zajednica može odgovoriti na ruske poteze, je li to i vojna intervencija?

Mislim da neće vojno intervenirati. Sigurno da bi prijetnja sa Zapada, vojnom silom možda smanjila ovu napetost koja je trenutno tamo. Oni to neće napraviti. Zapadne sile nisu sklone, niti njihova javnost nije sklona podržavati bilo kakvu vojnu intervenciju. Vidjeli smo slučaj Sirije, kada ni američka ni britanska javnost nisu dali odobrenje za tu intervenciju. To Putin jako dobro zna i on je zato upotrijebio vojnu silu kao jedan oblik prijetnje kako bi postigao što bolju poziciju u onom trenutku kada dođe do razgovora o samoj Ukrajini. Rusija je izgubila odlaskom Janukoviča. Oni se moraju vratiti u utjecaj u Ukrajini. Izabrali su ovaj način. Na žalost ovo je vrlo opasna igra koja može izazvati još više nasilja i kaosa.

Hoće li se Ukrajina raspasti?

Minimalno što bi se moglo dogoditi u ovom trenutku je referendum na Krimu i njihovo utvrđivanje svoje državnosti, pa onda nakon toga eventualno odcjepljenje. Najgori slučaj bi bio da se dogodi raspad na istok i zapad, odnosno da se dogodi federalizacija koja bi oslabila centralnu vlast u Ukrajini i onda bi i Rusija, prije svega u istočnim pokrajinama, imala veliki utjecaj. A to samo znači dugoročno nestabilnost u Ukrajini, slaba ekonomija, povrat u korupciju i svega ostalog što je sada činilo nestabilnost u Ukrajini.

Što očekujete od sutrašnjeg sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu?

Oni će vjerojatno poslati upozoravajuće poruke. To im je sada jedna opcija. Imaju nekoliko opcija na raspolaganju koje dugoročno mogu primijeniti prema Rusiji. Ali te opcije ne daju kratkoročne rezultate i sigurno neće uplašiti Rusiju u njihovim namjerama.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook