HRVATSKA NAJLOŠIJA U EU

'Da imam priliku pobjeći u Njemačku ili Austriju, išao bih već sad'

Golem radni potencijal su mladi ljudi koji završavaju srednje strukovno obrazovanje. Međutim, po njihovom zapošljavanju Hrvatska je najlošija u Europskoj uniji.

Stručna praksa, uvjeti rada, plaća, puno je pitanja koja ih muče, a urediti ih zajednički trebaju država, poslodavaci i sindikati.

Popraviti automobil Antoneli Šelember i nije neki problem.Ona je maturantica Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu, a sada je zanima i gdje će se za nekoliko mjeseci zaposliti.

OPET SVE PO STAROM Porastao broj nezaposlenih u rujnu; Ministar Mrsić tvrdi: 'Kriza je iza nas'

'Onaj koji baš zna raditi, on će naći posao, ali teško. Teško', rekao je Ivan Debeljak iz Eletrotehničke i obrtničke škole u Zagrebu, jer kako kažu maturanti, ne znaju nikoga tko je nakon škole odmah dobio posao.

Kada je Nikola upisivao srednju školu, posla za autolakirere je bilo.

'Rekao sam 'super imat ću posao odmah nakon škole', međutim dok sam ja završio školu za autolakirera autoindustrija je propadala. Svi većinom traže dvije godine radnog iskustva, mi mladi radnog iskustva nemamo, imamo samo praksu. Da imam priliku pobjeći negdje - Njemačka, Austrija, bilo gdje išao bi već sad, međutim nemam nikoga i nažalost nemožeš nikuda', kaže Nikola Korošec iz Obtničko-industrijske graditeljske škole.

Iz Mreže mladih Hrvatska, ističu kako je Hrvatska najlošija u Europskoj uniji po zapošljavanju mladih koji imaju završeno strukovno obrazovanje.

'Po procijenama koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za statistiku i preko Eurostata otprilike 160 tisuća mladih se nalazi u NIT statusu, to je status koji podrazumjeva da nisu ni u obrazovanju, niti su zaposleni, niti se nekako dodatno osposobljavaju, od 160 oko 117 tisuća je mladih koji su završili strukovno obrazovanje', rekao je Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatska.

Pored 250 tisuća nezaposlenih, oni su prisiljeni uvoziti radnu snagu

Situacija bi se, smatraju, popravila s razvojem sustava stručne prakse kroz suradnju poslodavaca, sindikata i države.

'Znači da mladi koji su upisali te škole imaju praksu sa jasnim ishodima da stvari koje su naučili mogu primjeniti na tržištu rada i da samim time utječemo kod njih na njihovu zapošljivost', dodaje Živković.

Na praksu se odrazila kriza tvrdi Anto Delač, dugogodišnji ravnatelj strukovne škole, koji ohrabruje buduće učenike.

'Upisivati, upisivati, pojačati brigu o ovim zanimanjima i osigurati bolje uvjete jer kriza neće vječno trajati', rekao je Anto Delač, ravnatelj strukovne škole.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook