Lesar upozorava da se imunitet ne skida zbog istrage nego samo u trenutku pokretanja kaznenog postupka. Isto tako Lesar u svom komentaruističe da Bajić kao Državni odvjetnik u tokuistrage i prema saborskim zastupnicima i prije skidanja imuniteta ima pravo tražiti oduzimanje putnih isprava, zabranu napuštanja mjesta boravišta kao mjeru opreza definiranu Zakonom o kaznenom postupku. Tek nakon donošenja tih odluka, i na zahtjev DORH-a, mjere izvršava policija.
>> VIDEO: Snimka privođenja Sanadera na sud u Salzburgu
>> Šeks: Sanader je sve radio u jednom paralelnom sustavu
Da bi potkrijepio ovaj stav, Lesar u cijelosti donosi pismo javnosti prof.dr.sc. Zlate Đurđević, Predstojnice Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu:
S obzirom da danas zbog nastavnih obveza nisam bila u mogućnosti odgovarati na pitanja novinara ovim putem Vas želim upoznati o sljedećim zakonskim i ustavnim odredbama važnim za procjenu zakonitosti i ustavnosti današnjih događanja:
1. Prema odluci mandatno-imunitetnog povjerenstva Hrvatskog sabora od 19. kolovoza 2009. kaznenoprocesni imunitet štiti saborske zastupnike od pokretanja kaznenog postupka (čl. 76. st. 3. Ustava) tek od podnošenja optužnice jer po članku 17. st. 1. toč. 1. ZKP, kazneni postupak započinje potvrđivanjem optužnice na sudu. Stoga, državno odvjetništvo može prema saborskim zastupnicima voditi kazneni progon i istragu bez ukidanja imuniteta (zaključak toč. 1. iste odluke). Time se daje ovlast državnom odvjetništvu i da provede sve potrebne dokazne radnje i prisilne mjere kaznenog progona saborskog zastupnika u prethodnom postupku kao što su primjerice pretraga stana i osobe, ispitivanje od strane državnog odvjetnika ili suca istrage, tajni nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora, tajno praćenje i tehničko snimanje, prikupljanje svih dokaza na njegov teret, te određivanje mjera opreza. Jedina vrsta mjera koja se ne mogu poduzeti zbog ustavne zabrane (čl. 76. st. 3. Ustava) su mjere kojom se oduzima sloboda – uhićenje, pritvor, istražni zatvor.
Iz toga proizlazi da državno odvjetništvo ima ovlast prije ukidanja imuniteta odrediti mjere opreza iz čl. 98. ZKP, a koje državni odvjetnik određuje prije pokretanja kaznenog postupka (čl. 98. st. 5. ZKP). Među mjerama opreza nalazi se i zabrana napuštanja boravišta i privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice (čl. 98. st. 2. toč. 1. i 7. ZKP). Procjenu postojanja osnovane sumnje i opasnosti od bijega kao pretpostavki za određivanje te mjere opreza procjenjuje državni odvjetnik.
2. Tjeralica – na kvalitetu ZKP ukazuje okolnost da se prema čl. 566. st. 1. ZKP tjeralica temeljem rješenja o određivanju istražnog zatvora može naložiti samo prema okrivljeniku protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak. Po logici prethodnog zaključivanja proizlazilo bi da se ne može naložiti prije podnošenja optužnice. U komentaru ZKP/08 također se nalazi da se tjeralica određuje prema okrivljeniku (dakle, ne prema osumnjičeniku). Napominjem, da se ja osobno naravno ne slažem sa ovakvim tumačenjem.
3. Danas se u Hrvatskom Saboru pokazalo u svojoj srži neodrživost pravila o generalnoj tajnosti istrage. Hrvatski Sabor kao predstavničko tijelo građana RH čije su sjednice prema Ustavu (čl. 84. Ustava) javne, i koji samo kroz javni govor može ostvariti svoju političku svrhu kao najviše tijelo suverenosti hrvatskih građana, vodio je raspravu i odlučivao o zahtjevu koji je tajan! Time je ne samo prekršeno pravo građana na slobodu primanja informacija od javnog interesa, a kazneni progon bivšeg premijera zbog kaznenih djela na štetu proračunskih sredstava je od najvišeg javnog interesa, već i pravo građana da znaju o čemu raspravljaju i glasaju njihovi zastupnici. Takvo postupanje parlamenta narušava sam smisao njegovog postojanja.
S osobitim štovanjem,
Zlata Đurđević