Pravosudna tijela

Predsjednik Vrhovnog suda pisao Plenkoviću: Oglasilo se i Ministarstvo pravosuđa i uprave

Radovan Dobronić Foto: Damjan Tadic/Cropix
Ministarstvo pravosuđa i uprave ocijenilo je u nedjelju da su tvrdnje predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića da izvršna vlast namjerno opstruira i zanemaruje sudbenu vlasti, odnosno pravosuđe, pristrane i da ne odražavaju stvarnu sliku.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je rekao da je premijeru Andreju Plenkoviću poslao dopis zbog posljedica štrajka zapisničara i drugih sudskih službenika na stanje na sudovima, istaknuvši da je ugroženo redovno funkcioniranje sudova. Dobronić je to rekao za N1 u nedjelju.

Iz Ministarstva smatraju nejasnima konstatacije da sudovima nedostaju osnovni uvjeti za rad, te podsjećaju da je od 2015. do 2021. u modernizaciju pravosudne infrastrukture uloženo više od 61 milijuna eura, u ciklusu od 2022. do 2025. planira se uložiti oko 333 milijuna eura, dok je u informatizaciju pravosuđa uloženo gotovo 300 milijuna eura.

Kažu da su svjesni brojnih nerazmjera u sustavu plaća i rade na reformi, koja uključuje i službenike i namještenike u pravosudnim tijelima, ali im je upitno kako bi njihovo izdvajanje iz državne uprave, osim administrativnog, dovelo do promjene u njihovom statusu.

Pročitajte i ovo Sreća u inozemstvu Jednima se Hrvatska nije svidjela pa su otišli, drugima je El Dorado: "Kući su poslali više od pet milijardi eura"

Ističu da službenici i namještenici u pravosudnim tijelima nisu bili zanemarivani promjenama u sustavu plaća budući da su koeficijenti od 2019. mijenjani četiri puta za različite kategorije zaposlenih.

Pročitajte i ovo Nakon pobune Wagnera Vojni analitičar o sudbini Putinova autoriteta: "Mislim da mu je kraj vrlo blizu i da on to ne može preživjeti"

Po njihovim riječima, prihvaćanjem zahtjeva za povećanjem od 400 eura Ministarstvo bi pristalo na diskriminaciju službenika i namještenika prema mjestu rada te bi se stvorili novi nerazmjeri i nepravde unutar državne službe i pravosudnog sustava.

"Zahtjevi Sindikata koji u ovom procesu zastupa samo dio svojih članova zaposlenih u pravosudnim tijelima, ne predviđaju povećanje od 4 do 5 posto, već za pojedine skupine radnih mjesta i za 70 posto, što bi imalo značajan fiskalni učinak, a ne bi sustavno riješilo problematiku plaća, već bi se uređenje tog sustava samo prolongiralo", priopćilo je Ministarstvo.