Stižu velike promjene za sve one koji planiraju dizati kredit

Ministarstvo financija predstavilo je u ponedjeljak nacrt prijedloga Zakona o potrošačkim kreditima koji, istaknuto je na konferenciji za medije, donosi značajne koristi za potrošače, osobito u pogledu veće zaštite, transparentnosti i financijske sigurnosti.

Prijedlog zakona bi trebao ovaj tjedan biti upućen u javno savjetovanje, a kako je istaknuo državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, izrađen je prvenstveno radi prijenosa u nacionalno zakonodavstvo tzv. CCD 2 direktive, odnosno europske direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima, koja prema njegovim riječima donosi cijeli niz novina u sustav potrošačkog kreditiranja, a koja bi se trebala primjenjivati od studenog ove godine.

Inače, područje potrošačkog kreditiranja trenutno je uređeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju i Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju, a imajući u vidu i obvezu prijenosa direktive, Ministarstvo financija je odlučilo donijeti novo zakonsko rješenje koje sve objedinjuje u jedan zakon.

Bule je istaknuo da se predloženim zakonskim rješenjem dodatno jača razina zaštite potrošača, transparentnost i njihova financijska sigurnost.

Tako, naveo je državni tajnik, predloženim zakonom će se uspostaviti stroža pravila oglašavanja, tu je obveza davanja standardiziranih informacija, a zabranit će se i praksa "vezanja usluga", što između ostalog znači da se dobivanje kredita neće više moći uvjetovati prenošenjem primanja u određenu banku.

Uvest će se i stroži zahtjevi za procjenu kreditne sposobnosti, pri čemu Bule ističe da nikako nije namjera onemogućiti građane da dobiju kredit već se želi izbjeći situacija da bude odobren kredit nekome tko ga "zaista nije u stanju otplaćivati".

Usluga savjetovanja o dugu za potrošače

Nadalje, područje primjene proširuje se na dodatne oblike potrošačkih kredita, kao što su oni "rizičniji", bez naknada i s vrlo kratkim rokom otplate, uvodi se "pravo na zaborav" bivšim onkološkim bolesnicima prilikom izračuna police osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu, a i preciznije se uređuje pružanje savjetodavnih usluga od strane vjerovnika i kreditnih posrednika.

Između ostalog, tu je i poticanje razvijanja financijske pismenosti potrošača, a također, uspostavit će se i besplatna usluga savjetovanja o dugu za potrošače koji imaju ili bi mogli imati financijskih poteškoća u otplati kredita, za što će biti zadužena Financijska agencija (Fina).

Uvode se i značajne novine u pogledu nadležnosti i postupka ishođenja odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i posredovanja u potrošačkom kreditiranju, kao i u pogledu nadležnosti za provedbu nadzora nad subjektima koji pružaju navedene usluge. Hrvatska narodna banka (HNB) će tako imati nadležnost nad izdavanjem odobrenja vjerovnicima i kreditnim posrednicima u potrošačkom kreditiranju te ujedno i ovlasti nadzora nad istim subjektima.

Pritom, istaknuo je Bule, novim zakonom se propisuje da će HNB, kada utvrdi činjenice i okolnosti da usluge iz područja potrošačkog kreditiranja pružaju osobe bez odobrenja, o tome bez odgode morati obavijestiti DORH te, prema potrebi, i drugo nadležno nadzorno tijelo.

Rekao je da prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima dolazi nakon nekoliko godina intenzivnog rada Ministarstva financija na zaštiti potrošača. Pritom je spomenuo memorandum o razumijevanju koji su 2022. potpisali Vlada, HNB i banke, a koji je naposljetku omogućio masovni prelazak građana s prešutnih na dopuštena prekoračenja po tekućem računu, podsjetio je na regulaciju rada agencija za naplatu potraživanja, kao i na zakonsku obvezu banaka da dio prihoda izdvajaju za podizanje financijske pismenosti građana.

Također, od početka ove godine na snazi je i novi zakon o usporedivosti naknada, kojim je reguliran tzv. besplatan paket usluga, a Bule je izvijestio da je u prva dva mjeseca zabilježeno gotovo 100 tisuća korisnika tog paketa.

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić predstavila je prijedlog izmjena Pravilnika o porezu na dobit, koji se, između ostalog, usklađuje s novim Zakonom o porezu na dobit, koji je na snazi od 1. siječnja.

Važna promjena u tom zakonu odnosi se na sponzorstva, u vidu dodatnih poreznih olakšica za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti.

To znači da se dodatno umanjuje porezna osnovica za već porezno priznate rashode za dana sponzorstva, koja su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe.

Radi se o modelu dvostrukog troška, što znači da se sponzorstvo prvi put priznaje kao trošak, to jest poslovni rashod, a priznaje se i kao dodatno umanjenje porezne osnovice, pojasnila je Rogić Lugarić.

Pritom, ministarstva nadležna za te društveno korisne aktivnosti, uz suglasnost Ministarstva financija, odlukom će utvrditi popis konkretnih subjekata koji "će biti prepoznati kao oni koji provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku", napomenula je državna tajnica.

Rekla je i da su do sada već imali velik broj upita za priznavanje dvostrukog troška sponzorstva, pa vjeruje da će donošenje ovog pravilnika potaknuti poduzetnike i "izazvati pozitivan učinak".

Druga značajnija promjena koja se pojašnjava i razrađuje Pravilnikom tiče se investicijskih i mirovinskih fondova.

Naime, pojašnjavaju iz Ministarstva financija, od 1. siječnja ove godine, slijedom zakonskih izmjena omogućeno je korištenje pogodnosti iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i ti fondovi, na ostvarene prihode u inozemstvu, mogu u inozemstvu plaćati porez po odbitku primjenom, u pravilu niže porezne stope, prema ugovoru.

No, Zakonom je propisana i potreba reguliranja utvrđenog poreznog statusa investicijskog fonda bez pravne osobnosti, kako ne bi došlo do ostvarivanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi fonda.

Tako će se, kako se moglo čuti na konferenciji za medije u Ministarstvu financija, razmatrati "aspekt koristi li netko oblik investicijskog fonda kao mehanizam zaobilaženja porezne obveze" te će se, u tom slučaju, takve subjekte proglašavati obveznicima poreza na dobit.