Reforma: 350.000 ljudi sami će plaćati dopunsko

Zbog uvođenja prihodovnog cenzusa za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, bez potpore države koja im je to osiguranje pokrivala, ostat će između 350 i 360 tisuća osiguranika, dok će država i dalje dopunsko osiguranje plaćati stopostotnim invalidima, redovitim studentima i učenicima te donatorima krvi i organa, najavio je danas predstavljajući nove zdravstvene mjere potpredsjednik Vlade i ministarstva zdravstva Darko Milinović.

>> Josipović: Ne smije se štedjeti na štetu zdravlja građana

Tako će država, nakon potrebnih izmjena zakona, koje su planirane do polovice srpnja, dopunsko nastaviti plaćati za oko 83 tisuće od ukupno 191 tisuće osoba s invaliditetom, za 10 od 42 tisuće vojnih invalida, za 106 tisuća od ukupno 318 tisuća nezaposlenih te za oko četiri i pol tisuće od 14 tisuća poljoprivrednika. Predložene zdravstvene mjere, kao i potrebne izmjene zakona naći će se na dnevnom redu Vlade već na sjednici u četvrtak, najavila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je prisustvovala predstavljanju mjera u Ministarstvu zdravstva.

Kosor: To nisu vatrogasne ni mjere za izbore, nego hrabre mjere

'To nisu vatrogasne mjere, mjere za izbore, ni popis dobrih želja. One znače temeljite promjene i to su hrabre mjere, ocijenila je predsjednica Vlade. Dodala je kako je današnja prezentacija pokazala da su netočne tvrdnje da ministri nisu bili uključeni izradu Programa gospodarskog oporavka, te je najavila da će u narednom razdoblju obići i ostala ministarstva i biti nazočna predstavljanju njihovih mjera za izlazak iz krize.

Umjesto 16 u Zagrebu 6 bolnica

Kao jednu od mjera, koja bi mogla izazvati oprečne reakcije, ministar zdravstva predstavio je plan po kojemu bi se 16 postojećih zagrebačkih bolnica objedinilo u šest. Time bi se, kako je rekao, ukupno uštedjelo 318 milijuna kuna, oko 13 milijuna kuna smanjili bi se troškovi financiranja bolničkih uprava, te oko 170 milijuna kuna javna nabava za bolnice, dok bi se značajne uštede postigle i ukidanjem nepotrebnog preklapanja specijalističkih djelatnosti i dijagnostike, te hitne službe. Sve pripreme za spajanje trebale bi biti dovršene do 15. srpnja, nakon čega bi trebao početi proces spajanja. Promjenama nisu obuhvaćene županijske bolnice jer, kako je rekao ministar, u njima nisu naišli na velike mogućnosti ušteda.

Prema Milinovićevu prijedlogu, predlaže se pripajanje plućne bolnice Jordanovac KBC-u Zagreb te nastanak Sveučilišne bolnice Sestara milosrdnica kojoj bi bile pripojene klinike za traumatologiju, tumore i dječja klinika. Predviđeno je pripajanje Specijalne bolnice Vuk Vrhovec KB-u Merkur, dok bi se u Kliničku bolnicu Sveti duh uklopile i specijalne bolnice Srebrnjak, plućna bolnica u Rockfellerovoj te specijalna bolnica Goljak.

Psihijatrijskoj bolnici Vrapče pripojile bi se bolnica Jankomir te specijalna bolnica za psihijatriju djece i mladih u Kukuljevićevoj. Šesta bolnica i dalje bi bila KB Dubrava. U sklopu spajanja, trebala bi se provesti i racionalizacija nezdravstvenih djelatnika te objediniti i na taj način pojeftiniti javna nabava. (Hina)