Hrvatski iseljenici i njihovi potomci više neće biti stranci. Nakon odobrenja boravka, moći će odmah podnijeti zahtjev za državljanstvom. Trebaju samo imati potvrdu o pripadnosti hrvatskom narodu koju će im izdati Ministarstvo demografije i useljeništva.
"Samim podnošenjem zahtjeva za rješavanjem statusa državljanstva mogu ostvarivati sva prava koja ima i svatko od nas, svaki građanin koji živi u našoj lijepoj domovini, a to je da se mogu zapošljavati, samozapošljavati, mogu ostvarivati sve obrazovne dionice, mogu upisivati osnovnu školu, srednju ili studirati", izjavio je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Hrvati koji su život stvorili u Njemačkoj podijeljenog su mišljenja. "Teško, teško. Djeca su većinom rođena ovdje, i oni su ovdje stekli sve i prijatelje, školu, fakultete završili", kaže Marko iz Berlina.
"Ja sam uistinu onaj koji se vraća ove godine dolje. Treba ih vratiti u Hrvatsku, treba im dati moral, snagu i ljubav da su dobrodošli", kaže Stipe iz Berlina.
Daju im se administrativne olakšice, a velik interes već postoji.
"2023.godine više od 10.000 upita smo imali vezano uz integraciju, povratak, stjecanje državljanstva, dakle sve ono o čemu razmišljaju ljudi koji se žele negdje useliti negdje, a ja govorim o Hrvatima koji se žele useliti u Republiku Hrvatsku. Tako da interes je velik, interes postoji, a na nama svima kao društvu je da ga oplemenimo u kontekstu realizacije", tvrdi državni tajnik Središnjeg držabnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.
Procjenjuje se da više od tri milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi diljem svijeta.
- Sjedinjene Američke Države: oko 1 200.000
- Kanada: oko 250.000
- Argentina: oko 250.000
- Čile: oko 200.000
- Australija: oko 250.000
- Novi Zeland: oko 100.000
- Njemačka: oko 500.000
- Austrija: oko 90.000
- Švicarska: oko 80.000
- Švedska: oko 40.000
"Svi oni imaju doticaja s Hrvatskom, od pete, šeste generacije Hrvata, bez obzira žive li u Južnoj Americi, na sjevernoameričkom kontinetu, svi oni su povezani s Hrvatskom, domovinom njihovih predaka. Ovo je rekao bih mehanizam koji će im pomoći u donošenju odluke", tvrdi Milas.
Odgovor je ovo i na opadanje broja udjela mladih u ukupnom stanovništvu, ali i činjenici da je više od 200.000 stranaca iz trećih zemalja dobilo dozvole za rad i boravak u Hrvatskoj.
"Mislim da da zato što imamo problem sa stanovništvom i sad netko može gurai tezu da se radi o zamjeni stanoviništa s obzirom na useljenike iz azijskih i ostalih zemalja, tako da je lakše adaptirati ljude koji dolaze kroz tu priču nazad. Za gospodarski rast nam trebaju novi ljudi koji mogu biti zapošljivi", smatra Zvonimir iz Zagreba.
"Ja mislim da njih ne možemo uopće vratiti jer su oni otišli svojom voljom, a davati neke prednosti jednoj populaciji, a drugoj ne, mislim da nije fer", upozorio je Ante iz Zagreba.
Hrvatsku tek čeka suočavanje s problemom demografije, a ovo je jedan od koraka.
This browser does not support the video element.