STARI PROBLEM

KAKO SKRATITI DUGE LISTE ČEKANJA? Ministar zdravstva najavio novi potez

Bolnički liječnici rješenje vide u informatizaciji zdravstvenog sustava, kao i u opravdanosti naručivanja na određene pretrage.

U novu godinu zdravstveni sustav ušao je sa starim problemima. Jedan od njih su duge liste čekanja. I dalje se najduže čeka na preglede za CT ili magnetsku rezonanciju, i to po godinu dana. Reda u duge liste čekanja ministar zdravstva misli uvoditi i slanjem SMS-ova.

"Kod nas je lista čekanja na magnetsku rezonanciju 7-8 mjeseci. Mi standardno imamo negdje između 7000 - 8000 pacijenata koji su naručeni na MR i nalaze se na listi čekanja. Na Rebru imamo dva MR uređaja koji rade od 7 do 22 sata", kaže prof. dr. Marko Radoš, predstojnik Zavoda za radiologiju u KBC-u Zagreb. Dodaje da je ovakvo stanje i u drugim, razvijenijim zemljama.

"Mislim da naše stanovništvo, naši bolesnici trebaju shvatiti da su to uobičajene liste čekanja za nekakve ozbiljnije ili skuplje i zahtjevnije pretrage", ističe on.

Naručivanje za istu pretragu u više bolnica, pacijenti koji ne otkažu svoj termin - samo su dio problema. Ministar zdravstva pokušat će uvesti red. "Na sljedeći način: kontrolom izvršenosti po bolnicama, radilištima i liječnicima. S druge strane ćemo pokušati napraviti kontrolu indiciranosti onih koji upućuju, tj.opravdanosti za pojedine postupke", kaže Milan Kujundžić.

Najprije će uvesti SMS podsjetnik za pacijente da imaju dogovoren pregled u određenoj bolnici, što bi trebalo zaživjeti, kaže on, za 2-3 tjedna, odnosno za otprilike mjesec dana.

Udruga pacijenata ministrov potez itekako pozdravlja. "Hvala Bogu da je došao netko pametan i hrabar da ide u tom pravcu. Jer mi već 10 godina govorimo da mora postojati dupli osigurač. Jedan je da je pacijent dužan javiti se sustavu prije tri dana, a drugi je ako pacijent zaboravi da ga sustav informira", kaže Marijo Drlje iz te udruge.

Bolnički liječnici rješenje vide u informatizaciji zdravstvenog sustava, kao i u opravdanosti naručivanja na određene pretrage. "A ne da nam se zapravo alibi medicinom stvaraju umjetno rečeno liste čekanja koje zapravo to i nisu pa da u godini dana osoba ima 5 puta napravljen rendgen kralježnice ili UZV srca", veli Ivana Šmit iz HUBOL-a.

Dr. Šmit dodaje kako se stanje u zdravstvu neće promijeniti dok god se ne zaustavi odlazak liječnika te apelira na nova zapošljavanja. Jedino tako neće doći do potpunog urušavanja zdravstvenog sustava.