'Ta je izjava za svaku osudu i Predsjednik se mora od nje ograditi', rekao je Đapić ocijenivši da takva izjava odudara od Deklaracije o Domovinskom ratu i javnog morala.
Naglasio je da, ako se ne uračunaju samoubojstva, od bolesti povezanih s ratom na godinu umre 55 branitelja, a država za njihove pogrebe uz vojne počasti izdvoji najviše osam milijuna kuna.
>> Mesićeva izjava je sramotna, degutantna...
>> Mesić: Možemo uštedjeti na pogrebima branitelja
Osudio je i izjave da je vojno-redarstvena akcija 'Oluja genocidnija od agresije na Vukovar' te zatražio da Državno odvjetništvo pokrene postupke protiv svakog tko tako tretira legitimne operacije Hrvatske vojske jer je, rekao je, riječ o izjavama protivnim Ustavu.
>> Odgovor na odluku suda: Tužit ćemo vas zbog Oluje!
Naprihvatljiva mu je i izjava ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića da Hrvatska ne razmišlja o uvođenju viza za državljane Srbije.
Đapić smatra da su izjave srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića o 'Oluji' pokazale kako je novi ministar jednak svojem prethodniku Vuku Draškoviću, ako ne i radikalniji od njega, te da vlasti u Beogradu ne namjeravaju promijeniti stajalište o ratu u Hrvatskoj.
Povratak viza za Srbiju HSP traži i zbog činjenice da u Hrvatskoj djeluju plaćeni ubojice iz Srbije, što je, rekao je, pokazala nedavna likvidacija Ive Pukanića.
Đapić će zato od MUP-a zatražiti da analizira stopu likvidacija u odnosu prema razdoblju u kojem je Hrvatska imala vize za Srbiju, a uvjeren je i da 'ne stoji tvrdnja o suradnji srbijanske policije na otkrivanju počinitelja i izvršitelja likvidacija'.
'Sve indicije govore da to nije istina', rekao je Đapić.
Ustvrdio je i kako se politički vrh globalnom krizom koristi kao alibijem za lošu ekonomsku politiku i lošu privatizaciju velikih tvrtki, poput Plive i Ine.
Kazavši da premijer Ivo Sanader, u nastojanju da probije slovensku blokadu hrvatskih pregovora s EU, iznosi stav kako Hrvatska ne prejudicira granicu sa Slovenijom, Đapić je istaknuo kako to smatra opasnom činjenicom.
To bi se, uz sporazum Račan-Drnovšek, moglo protumačiti kao odustajanje od razgraničenja po crti sredine, čime bi, upozorio je Đapić, Hrvatska još jedanput odustala od međunarodnog prava, kao što je to učinila u slučaju ZERP-a.