Smeta je zakon jačega

Merkel gubi strpljenje: 'Tko bi pomislio da je ovako nešto moguće'

Slika nije dostupna
Tko bi pomislio da je, 25 godina nakon pada Berlinskog zida i okončanja Hladnog rata te podjele svijeta na dva bloka, moguće da se ovako nešto desi u srcu Europe, zapitala je Merkel.

Njemačka kancelarka Angela Merkel dala je do znanja u ponedjeljak da sve više gubi strpljenje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog upletenosti u sukob u Ukrajini i pozvala svjetske čelnike da sukob izbliza sagledaju jer u suprotnom postoji opasnost od ozbijanja žarišta diljem svijeta.

'U Europi i dalje postoje snage koje se oslanjaju na zakon jačega i ne obziru se na snagu zakona (...) upravo to se desilo u slučaju ruske aneksije Krima', rekla je Merkel na Lowy institutu za međunarodnu politiku u Sydneyu, ističući da je Rusija prkosila međunarodnom pravu.

To je, kako je ocijenila Merkel, dovelo u pitanje poslijeratni poredak u Europi.

'Tko bi pomislio da je, 25 godina nakon pada Berlinskog zida i okončanja Hladnog rata te podjele svijeta na dva bloka, moguće da se ovako nešto desi u srcu Europe', zapitala se kancelarka i pozvala svijet da nauči lekcije iz prošlosti.

'Znamo da regionalni sukobi mogu začas žestoko buknuti u svoj silini', kazala je Merkel. Istovremeno, isključila je mogućnost vojne intervencije u Ukrajini. 'To bi dovelo do vojnog sukoba s Rusijom koji zasigurno ne bi ostao lokalnog karaktera', istaknula je njemačka kancelarka.

'Imamo timove koji stalno prate gdje treba napraviti dodatni pritisak'

No, dodala je, trebaju se koristiti mjere poput gospodarskih sankcija, priznavši da će Njemačka, kao jedan od glavnih trgovinskih partnera Rusije, biti pogođena.

'I tu je Putin u pravu, ali gospodarska moć jedno je od snažnih oružja zapadnih sila', poručila je Merkel.

Aludirajući na njezino odrastanje u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, upozorila je da se Europska unija neće pokoriti Moskvi na način kako je to učinila Istočna Njemačka, posebice ne po pitanju europskog članstva za Ukrajinu.

Prema njezinim riječima, nije po pitanju članstva u EU ugrožena samo Ukrajina već i Moldavija, Gruzija pa moguće čak i Srbija te ostale balkanske zemlje.

'Ne radi se samo o Ukrajini. Radi se o Moldaviji, Gruziji i ako će tako ići dalje, čovjek se mora zapitati mora li se pitati za dozvolu za Srbiju, mora li se pitati za ostale zemlje zapadnog Balkana', rekla je Merkel.

Ona je izjavila kako bi bilo nedopustivo da Europska unija mora za pitati Rusiju za dopuštenje smije li primiti neke zemlje u svoje članstvo ili ne.

Putin: Ne želimo otežavati stanje, želimo da se Ukrajina konačno osovi na noge

'Inače ćemo morati reći: mi smo preslabi. Mi ne možemo nikog više primiti, moramo prvo pitati u Moskvi je li to uopće moguće. Tako je to bilo 40 godina i na to stanje se zapravo ne želimo vratiti', rekla je Merkel.

Ne bi bilo nikakvih prigovora da je Ukrajina odlučila pridružiti se Euroazijskoj gospodarskoj uniji koja je dogovorena između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i Armenije, zaključila je Merkel.

'Nitko u zapadnoj Europi ne bi ni za trenutak pomislio početi stvarati buku na poljsko-ukrajinskoj granici', kazala je Merkel u jasnoj poruci Putinu glede istočne Ukrajine. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook