Vjesnik će se rušiti miniranjem, ali još nije poznato kako će to točno izgledati ni kada će se izvesti.
Mario Uroš iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i profesor Građevinskog fakulteta otkrio je u kakvom je stanju neboder 10 dana od požara, kako bi trebalo izvesti rušenje, ali i kakve će biti preporuke za stanovnike u neposrednoj blizini nebodera za vrijeme rušenja.
Uroš je za Media Servis pojasnio kako bi to sve trebalo izgledati.
"Prerezali bi se, odnosno oslabile bi se određene ključne točke konstrukcije dinamitom ili eksplozivom. Neboder je okvirna konstrukcija koja stoji na stupovima i eksploziv služi samo da zdrobi beton na točno određenim mjestima. Zgrada se onda uruši vlastitom težinom, a sve se projektira tako da padne onako kako je predviđeno."
Na pitanje može li se dogoditi neželjeni smjer pada i postoji li opasnost da se konstrukcija ne sruši onako kako je projektirano, odgovara: "Naravno da uvijek postoji mala mogućnost, ovisno o tome tko i kako radi, ali ovdje je rizik minimalan.
Ovaj je neboder zapravo vrlo pogodan za takav način rušenja. Problem bi bio da se radi o konstrukciji s mnogo armiranobetonskih zidova koje je prethodno potrebno rezati i oslabljivati."
"Rušenje traje nekoliko sekundi"
Samo rušenje trajalo bi tek desetak sekundi, no pripreme su puno zahtjevnije.
"Treba osigurati cijelo područje i sve instalacije u tlu. Tu je i podvožnjak, pad konstrukcije mora se pažljivo pripremiti. Ne držite me za riječ jer nisam izvođač, ali mislim da bi pripreme trajale barem mjesec dana."
Uoči samog rušenja moraju se obaviti i određene sigurnosne mjere, zaustavljanje prometa...
Na pitanje hoće li stanovnici užeg područja oko Vjesnika biti evakuirani, odgovorio je:
''Sam neboder Vjesnika je u izoliramo području, tako da iskreno ne vjerujem da će biti nekakvih evakuacija okolnih zgrada, ali će biti zaštita okolnih zgrada svakako.
Vjerojatno će to biti neke skele, platna. Ne radi nekakve opasnosti od njihovog urušavanja ili nešto slično, nego jednostavno zbog prašine, da bi se spriječio taj oblak prašine koji će sigurno nastati i koji će možda napraviti najveći problem. Ali postoje za to mjere.''
Naglasio je da je glavni cilj monitoringa zgrade nakon požara bio opažati hoće li se prvotno nastala oštećenja dodatno pogoršavati kako vrijeme prolazi.
''Nije da svaki dan ulazimo, pokušavamo minimalno ulaziti u konstrukciju, ali smo par puta već ušli.
Evo i jučer smo bili da bi provjerili neke stvari. Nismo primijetili širenje pukotina i to je ono što je najvažnija stvar u svemu tome. Inače bi situacija bila puno ozbiljnija da su se te pukotine, koje su i onako opasne, dodatno širile.''
Jučer je započeo očevid i Uroš očekuje da će ga stići obaviti prije rušenja, a policijskim službenicima HCPI je ponudio pomoć, pa i pri ulasku u zgradu.
''Recimo imate taj sitnorebričasti strop u takvoj konstrukciji koji je dosta tanak i koji je potencijalno vrlo opasan za šetati po njemu.
Pogotovo više ljudi i ako ima nekakva teža oprema i slično, onda je to problem. Policija je jučer ušla, nismo mi ulazili s njima, znači oni rade na miru svoj očevid.''
Ima li ikakvih sličnosti između rušenja nebodera Vjesnika i ranijeg rušenja dimnjaka stare ciglane na Črnomercu ili dijela tornja zagrebačke katedrale?
''Pa ima, da je to dosta stresan posao i pogotovo u trenutku kada se to treba realizirati. Mogu zamisliti da je to zapravo jako veliki pritisak. Što se tiče samog proračuna rušenja, ne mislim da je neka velika razlika i nešto bitno kompliciranije jedno rušenje od drugog. Čak dimnjaci koji su od opeke su se dosta nekontrolirano ponašale jer ne znamo često strukturu samih tih dimnjaka, a trebate ga usmjeriti točno u nekom području da padne. I pogotovo ako je to zahtjevnije područje, vrlo usko, onda je, ja vjerujem, to još izazovnije od ovog nebodera.''
Za kraj je Uroš uputio poruku svima koji požele doći neboderu Vjesnika što bliže i svjedočiti trenutku rušenja.
''U tom trenutku je relativno velika opasnost naći se unutar tog područja i sve sigurnosne mjere treba ozbiljno shvatiti i ozbiljno ih ispoštovati. Uvijek u nekakvim sitnim promilima vjerojatnosti se može dogoditi neka krhotina da negdje odleti, a zato sve treba kvalitetno pripremiti da se to ne dogodi.''