U četvrtak je odluka Arbitražnog suda. Mi ga ne priznajemo, smatramo da je kontaminiran. No, ako odluka bude u korist Slovenije, postoji li ikakva bojazan za nekim sankcijama ili negativnim reperkusijama za Republiku Hrvatsku?
Za nas ta odluka ne postoji jer je Hrvatski sabor 2015. godine odlučio da se mi povučemo iz njega jer je kompromitiran proces i mi smo držali da u takvoj vrsti odnosa više ne možemo ostati.
Ne postoji šansa da budemo kažnjeni ili da nam Europska komisija kaže da se vratimo za stol i počnemo razgovarati jer smo zbog toga i ušli u pregovore?
U ovom trenutku to ne postoji jer smo se povukli, obavijestili sve članice UN-a i Sloveniju te smo proveli sve procese koji su bili mogući da bi obznanili da smo se povukli iz njega, tako da za nas taj pravorijek ne postoji. Dakle, mi nismo u arbitraži.
Kao da se četvrtak za nas neće dogoditi?
Sljedeći četvrtak će se dogoditi, mi svakako gledamo na to što će biti, ali s obzirom da ne sudjelujemo u tome vjerujemo da slovenska strana neće poduzimati nikakve unilateralne korake.
Ako sud kaže da teritorij pripada Slovencima, a mi da to za nas ne vrijedi, mogu li nam Slovenci napraviti neku suptilnu odmazdu, kao što su nam napravili sad sa Schengenom, usred turističke sezone?
Ne može se taj pravorijek provesti bez prihvata s obje strane. Ne vidim mogućnost da se to provede, što god bilo, jednostrano. Očekujemo da će i Slovenija postupiti odgovorno u tom slučaju
Kao konzultant unutar Europske unije savjetovali ste Vladu Republike Srbije za pregovore. Oni su počeli te pregovore, mi smo ih deblokirali u poglavlju 23 i 24, no bio je uvjet da Srbija ukine zakon o univerzalnoj jurisdikciji. No, taj zakon je i dalje na snazi. Očito su nas tu nasamarili.
Nisu nas nasamarili, to postoji kao otvoreno pitanje. Mi na tome radimo. Njihovi su pregovori sada u međufazi jer za poglavlje 23 i 24 postoji novi način pregovora da postoje međumjerila. Mi pratimo provedbu tog akcijskog plana i sigurno nećemo prihvatiti...
Ali zakon je na snazi, mi zapravo ništa nismo dobili. Rekli smo im da mogu početi pregovarati , ali uvjet je ipak bio da taj zakon povuku.
Oni nisu počeli pregovarati u tom poglavlju, o tome se i radi. Oni imaju još niz stvari koje trebaju ispuniti. Oni tvrde da taj zakon nije dio pregovora. Mi mislimo da taj zakon ulazi u onaj dio koji se smatra političkim kriterijima za članstvo u EU. Dakle, on sigurno ne pridonosi razvijanju dobrih odnosa i rješavanju odnosa iz prošlosti.
Ali uvijek je tu negdje mogućnost da ih, ako zapne, opet možemo blokirati?
Na međuvladinim konferencijama se odlučuje jednoglasno. Prema tome, dovoljno je samo da jedna članica kaže da zemlja nije pripravna ili da nešto nije u redu, da to stane. Međutim, naša je želja da se pitanja otvaraju i rješavaju, a ne da blokiramo bilo što.
Znači, prvo ćemo razgovarati, a blokiranje je kao zadnje?
To je uvijek zadnje rješenje, ali vjerujem da otvoreni dijalog može dovesti do toga da riješimo, jer nije pitanje regionalne jurisdikcije samo pitanje za Hrvatsku. To je pitanje za Bosnu i Hercegovinu i za cijelu regiju. Mislimo da u cilju stabilizacije cijele regije, što je u cilju Srbiji, Hrvatskoj i svim drugim zemljama, treba nešto napraviti s tim zakonom.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr