"Sutra trebamo predati odgovor na tužbu koju je Slovenija dala Europskoj komisiji. Za nas se ništa ne mijenja, odgovorit ćemo u smislu da za zahtjev Slovenije, pozivanjem na članak 259 Ugovora o EU, nema ni osnove niti je trebalo ići tim putem. Mi smo vrlo jasno ponudili dijalog i pravni okvir kroz koji bi mogli razgovarati. Slovenija je odlučila ići tim putem, dala je pritužbu Komisiji, a mi ćemo sutra u našem odgovoru jasno reći da arbitražna presuda koja je rezultat arbitražnog postupka koji je na najgublji način bio kompromitiran od strane slovenskog suca i agentice, nije mogao dati pravi rezultat koji bi obvezivao Hrvatsku. Mi u tom smislu zaključujemo da nema povrede europskog prava, nije došlo do promjene na terenu, granica je tamo gdje je i bila 1991. i mi ćemo argumentirano odgovoriti na slovensku pritužbu", rekla je novinarima ministrica, koja u Luxembourgu sudjeluje na sastanku Vijeća za vanjske poslove.
Europska komisija pozvala je Hrvatsku da se do 17. travnja pismeno očituje o slovenskom pismu kojim Ljubljana traži mišljenje Komisije o svom stajalištu da Hrvatska odbijanjem primjene arbitražne odluke krši europsko i međunarodno pravo.
Na upit tko će Hrvatsku predstavljati na usmenom izjašnjavanju 2. svibnja, ministrica je odgovorila da je uobičajeno da na to idu pravni stručnjaci.
"Običaj je da na to idu pravni stručnjaci. Vrlo rijetko se države odlučuju doći na političkoj razini i to obično nije dobro prihvaćeno u Komisiji niti se smatra potrebnim. To su pravne stvari o kojima trebaju govoriti pravni stručnjaci. Mislimo da na to trebaju ići iskusni međunarodni stručnjaci i stručnjaci za europsko pravo, koji mogu o tome meritorno govoriti", rekla je Pejčinović Burić.
Slovenija je pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. lipnja 2017., krši pravo Europske unije. Time je formalno pokrenut postupak u okviru Europske komisije, koji traje tri mjeseca, i u kojem obje strane trebaju razmijeniti pisane podneske i održati usmenu raspravu u Europskoj komisiji.
Na kraju postupka Europska komisija može iznijeti svoj stav o navodnoj povredi prava EU, ali ne mora. Neovisno o tome hoće li Komisija dati svoje mišljenje ili ne, Slovenija po isteku tog tromjesečnog razdoblja može Sudu EU podnijeti tužbu protiv RH. (Hina)