U prošloj godini ribe je manje ulovljeno za 10% u odnosu na pretprošlu godinu. Ova bi mogla biti nešto bolja. A tih 10% ribari su najviše osjetili na prihodima. Mučili su ih loši vremenski uvjeti, a problem, kažu, sve više predstavljaju i tune koje jedu sitnu plavu ribu i često naprave štetu na mrežama. Ulov tune je ograničen na manje od 400 tona godišnje, pa nakon sezone izlova, tvrde ribari, napravi više štete nego koristi.
>> 'Talijani sada s pravom strahuju od dolaska naših ribara'
Posjetili smo danas mjesto Kali, za koje mnogi kažu da su 'najribarskije' mjesto na Jadranu i gdje su se ribari udružili u zadruge. Ni nedjelja na rivi u Kalima ne može proći bez ribarskih vještina. No, stari morski vukovi tvrde - svakodnevica nije blistava.
'Ovaj posao se, ne samo meni, za 50% nas ne isplati raditi', rekao je Neven Školjarev, ribar. Radili s dobiti ili ne, u mrežama hrvatskih ribara prošle je godine ulovljeno manje ribe nego ranije. Godišnji ulov je iznosio 69.748 tona, što je za 10% manje nego u 2011. godine.
'Jednostavno, u neko vrijeme je bilo čak i obustava ili je bitno smanjena količina ribe koja je bila dozvoljena uloviti po brodu', rekao je Zlatomir Franov, predsjednik ribarske zadruge. Ribare brine i količina tune koja jede malu plavu ribu. 'Imate na terenu jednu utakmicu i tu je 5-6 tisuća ljudi. Pustiš 5 majmuna ili 5 lavova i onda ja vas pitam gdje bi ti išao', rekao je Neven.
U dobrom smjeru zasad ide izvoz hrvatske ribe, koji je veći od uvoza. U europskim zemljama omjer je drugačiji. Svoje potrebe za ribom Europska Unija zadovoljava s 25% iz ulova, 10% iz uzgoja i čak 65% iz uvoza. Dobra je to prilika za Hrvatsku, no upravo propisi Europske Unije hrvatske ribare još uvijek zbunjuju.
'Ja sam član posade koja mijenja tu mrežu. Mi trošimo sad na stotine tisuća kuna koje ćemo vjerojatno, po onome što se priča, za mjesec ili 2 ili 3 ili pola mjeseca vaditi van', rekao je Leo Kurtin, ribar. Zato je lakše kad ribari udruže snage. Ribarske zadruge omogućuju lakši proboj i opstanak na tržištu. U Kalima postoje dvije, a lani su ulovile 11 i pol tisuća tona ribe.
'Mislim da smo doprinijeli i stabilizaciji cijene u smislu povećanja za ribare i jednostavno održivost ribara', rekao je Zlatomir Franov, predsjednik ribarske zadruge. Biti sam na tržištu, kažu vlasnici brodova, puno je složenije. 'Ja kao član zadruge, pojedinac, nikad ne mogu plasirati svoju, svoju ribu na tržište. Kad je nas desetak unutra, sigurno da je to lakše i bolje', rekao je Neven Vitlov, ribar. A bolja se perspektiva u lukama još čeka - živjeti za more, ali i od mora.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook