Premijer Tihomir Orešković u četvrtak se sastao s potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom, nakon čega je izvijestio kako Hrvatskoj prijeti postupak korektivnih mjera. Naime, šest od sedam mjera nije provedeno kako treba. Najave o sankcijama koje prijete komentirao je ekonomski analitičar Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Kazao je kako se Hrvatska već dvije godine nalazi u postupku prekomjernih neravnoteža, odnosno postupku prekomjernog deficita, makroekonomskih neravnoteža, kao dijelova takozvanog europskog semestra.
'To je dio koji ide u paketu fiskalne politike. To su mehanizmi napravljeni za zemlje koje imaju određene vrste problema. Hrvatska je, nažalost, ulaskom u EU ušla u te obje procedure i ona se danas nalazi u toj petoj kategoriji, zajedno s Francuskom od ukupno šest kategorija, ona je pod pojačanim nadzorom dubunske analize koja pokazuje idu li stvari u dobrom smjeru ili ne idu', objasnio je prof. Brkić.
Dodao je kako preporuke koje je Komisija imala za 2015. godinu u najvećem dijelu nisu realizirane te da je upravo zbog toga izražena bojazan da bi Hrvatska mogla ući i u šestu kategoriju.
'Ta šesta kategorija bi značila pokretanje postupka takozvanih korektivnih mjera, a tada bi se moglo očekivati da bude nekih sankcija. Ja se nadam da toga neće biti jer iskustvo pokazuje da Europska komisija ne vuče tako radikalne poteze jer to nije u interesu ni zemlje članice, a ni Europske unije kao cjeline. Osobito nakon što je naglašeno da će Europska komisija pomoći Hrvatskoj u lakšem, boljem i većem povlačenju sredstava iz fondova, što po meni znači da bi ta vrsta sankcija koje bi se na Hrvatsku primjenile, što vjerojatno uključuje privremenu uskratu tih sredstava bi imala kontraproduktivan učinak', kazao je Brkić.
Tu vrstu upozorenja treba shvatiti ozbiljno, napominje, ne samo jer ih Komisija izdaje već su ti zadaci i smjernice ispred nas neovisno o Komisiji.
'Do drastičnog kažnjavanja Hrvatske u kontekstu pokretanja tih procedura ipak neće doći', zaključuje Brkić.
Rast BDP-a
Komentirao je i porast BDP-a koji je veći od svih prognoza.
'1.6% nije dovoljno, dobro je da je cijela godina obilježena s dobrom stopom ekonomskog rasta, no s obzirom na sve dubine problema koje imamo, sve naše makroekonomske neravnoteže koje imamo, sve naše deficite i rejting koji nam određuje cijenu našeg duga, ta stopa nije dovoljna. Ono što je na ovoj, ali i na nekoj budućoj, da uspiju održati relativno visoke stope rasta u srednjem i u dugom roku. Tek tada bi bilo dovoljno temelja za optimizam da ova zemlja ima razvojnu perspektivu', kazao je ekonomski analitičar Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Dodaje kako ovaj porast svakako daje vjetar u leđa novoj Vladi za lakše provođenje zacrtanih mjera.
'Pred Vladom je niz ozbiljnih poteza u ekonomskoj politici i u svijetu drugih javnih politika koje bi trebale omogućiti održive stope ekonomskog rasta. To su mjere koje su strukturnog karaktera i koje nadilaze četverogodišnji mandat bilo koje vlade', kazao je Brkić.
Rekao je i da svaka vlada ide u reformske mjere s mišlju da će ti rezultati uslijediti možda i nakon njihova mandata, no to su benefiti naroda.