"Nije na državi da radi, nego da normativno uredi procese", poručio je ministar Lovro Kuščević okupljenim lokalnim čelnicima i dodao kako je procese potrebno što više decentralizirati kako bi usluga bila što dostupnija građanima, njegovu uredu, selu, županiji. Kao primjer uzeo je Zakon o pomorskom dobru koji je u izradi, a koji će, tvrdi, novim načinom utvrđivanja granica pomorskog dobra uvelike ubrzati izdavanje koncesija.
Kuščević je kao preduvjet za uspješnu decentralizaciju naveo uvođenje kvalitete u javnu upravu, a kao temelj tome označio je digitalizaciju, proces u koji će biti uloženo oko 520 milijuna kuna i još 53 milijuna kuna za dva projekta kojima će se uvesti kompetencijski okvir.
"Digitalizacija je potrebna radi transparentnosti, brzine, ujednačenosti, pravne sigurnosti, a Ministarstvo uprave će uskoro raspisati javni natječaj za odabir instituta ili fakulteta koji će utvrditi gdje se procesi javne uprave dupliraju ili koče, gdje su učinkoviti i tada ćemo moći odrediti koje će poslove obavljati županije ili država i uredi državne uprave, a koje općine i gradovi", rekao je.
Ličko-senjski župan i izaslanik Predsjednice Republike Darko Milinović podržao je riječi predsjednika Udruge općina Martina Barićevića da bi prava decentralizacija i doprinos razvoju postojali kada bi jedinice lokalne samouprave mogle gospodariti svojim šumama i drugim prirodnim resursima. Tako bi, primjerice, lokalnoj samoupravi s osnove dohotka Nacionalnog parka Plitvička jezera na raspolaganju bilo godišnje oko 60 milijuna kuna i onda, ustvrdio je, "sigurno ne bi bilo problema".
Nužnost prave decentralizacije Milinović je argumentirao podatkom da Ličko-senjska županija ima 200.000 četvornih kilometara i 52.000 stanovnika, dakle samo 10 stanovnika na četvorni kilometar, pri čemu je naglasio kako "spuštene obveze tu trebaju pratiti i spuštena financijska sredstva".
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat pozvao je okupljene načelnike općina da se javljaju na aktualne natječaje za gospodarenje otpada s više odvajanja korisnih frakcija, kako bi se već na kućnom pragu "prepolovio" otpad i što je moguće prije uspostavila kružna ekonomija s recikliranjem sirovina.
Predsjednik Udruge općina Baričević rekao je kako Hrvatsku treba mijenjati na kreativan način, pri čemu država treba snažnije iskoristiti potencijal neposredno izabranih načelnika općina. Na taj bi se način, kaže, ubrzali prespori i destimulativni procesi izdavanja građevinskih dozvola, adekvatnije bi se upravljalo prirodnim resursima poput šuma, kamenoloma ili plina.
U Hrvatskoj je 23 načelnika i načelnica općina lani osvojilo po sedmi svoj uzastopni mandat, pa im je Udruga općina danas dodijelila povelje za osobiti doprinos u promicanju demokracije, gospodarstva i boljitka Republike Hrvatske kroz lokalnu samoupravu.
(Hina)