Trend otpora cjepivu posljednjih godina je ojačao. Tako podaci kažu da 2021. godine čak 18 milijuna djece nije dobilo nikakvu zaštitu cijepljenjem.
"Ako ima sve više i više ljudi koji odbijaju cijepljenje, pogotovo djece, pojavit će nam se - što smo mogli i vidjeti u povijesti, ne tako dalekoj - ponovno, recimo, ospice ili možda neke druge zarazne bolesti", rekao je prim. dr. sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.
U Hrvatskoj je cijepni obuhvat za većinu cjepiva iz Programa cijepljenja porastao, ali blago. Preliminarni podaci tako kažu da je, primjerice, za primarno cjepivo protiv ospica, rubeole i zaušnjaka obuhvat nešto više od 91 posto, što je u blagom porastu, ali i dalje niže nego 2019. Isto vrijedi i za cjepivo protiv difterije i tetanusa. Za hepatitis B je na razini prethodne godine.
"Tradicionalno južne županije - Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, imaju puno lošije cijepne obuhvate nego ostale", rekao je doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Tako smo imali i epidemiju ospica u Dubrovniku prije pet godina. Je li otpor prema cijepljenju u Hrvatskoj posljednjih godina rastao?
"Jedan trend koji postoji, ali koji je stabilan, nema nekog značajnijeg porasta posljednjih godina. I ne vidim da je pandemija korone na to utjecala, bilo pozitivno, bilo negativno", naglasio je prof. dr. sc. Goran Tešović, specijalist pedijatrijske infektologije.
U pojedinim zemljama obvezno je i cijepljenje protiv vodenih kozica. Kod nas i dalje većinom obolijevaju djeca u ranijoj dobi.
"Treba pažljivo odvagati bismo li trebali to uvesti kao obvezno cijepljenje ili ne. Također se već niz godina razmišlja i razgovara o tome da HPV postane obvezno cijepljenje, ali to je kod nas vezano opet za određena svjetonazorska pitanja", rekao je Capak.
Na cijepljenje protiv korone malo tko misli. Uništit će se i cjepivo protiv gripe koje se ne utroši. Od oko 700.000 doza utrošeno je oko 400.000. U Hrvatskoj još nije zabilježen novi soj arkturus.
"Po svemu što zasad znamo, ova najnovija podvarijanta se brže širi, djeca se češće razbolijevaju, ali ne bilježi se povećan broj oboljelih od teških oblika bolesti, a to je najvažnije", rekao je prof. dr. sc. Goran Tešović, specijalist pedijatrijske infektologije.
Doktor Đivo Ljubičić, pročelnik Zavoda za pulmologiju u KB-u Dubrava, kaže da je u svojoj ambulanti znao imati i po 50-60 pacijenata. A sada tek po 5-6.
"Što se tiče ovih novih sojeva, primijetili smo značajno manji broj post-COVID bolesnika. To su uglavnom blage kliničke slike i bolesnici se prate kroz redovne pulmološke ambulante", rekao je dr. Ljubičić. Samo da ih je što manje.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.