Na udaru rebalansa uskoro i braniteljske mirovine

Pavlaković je tako odgovorio na primjedbu nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara kako je efekt od 10 postotnog smanjivanja dužnosničkih mirovina premali te da treba razmisliti o smanjivanju mirovina svih 13 'povlaštenih' skupina. Vlada predlaže da se posebnim zakonom zastupnicima, članovima vlade, ustavnim sucima i glavnom državnom revizoru mirovine smanje za 10 posto, i to već od kolovoza. Takve mirovine prima 479 bivših dužnosnika, a prosječna mirovina im je u lipnju iznosila 10.453 kuna. Lesar, međutim, upozorava kako starosne mirovine čine manje od polovice mirovina u sustavu HZMO-a, što smatra neodrživim i traži da se sve beneficije koje propiše država isplaćuju iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog osiguranja.

>> Umirovljenici spremni na prosvjede ako dođe do smanjenja mirovina

'Socijalna prava, međutim, imaju svoju cijenu, koja je očito prevelika u vremenu recesije', kazao je Kunst. Podsjetio je da mirovine po posebnim uvjetima prima 180 tisuća umirovljenika, među kojima su članovi HAZU-a, s prosječnom mirovinom od 8.419 kuna, hrvatski branitelji (5.896 kuna), bivši savezni kadar (3.780 kuna), bivši politički zatvorenici (3.797 kuna). Ustvrdio je i da predloženi zakon o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru neće proći test ustavnosti, jer se, kaže, ne može novim zakonom ukidati prava propisana drugim zakonom. Podršku predloženom zakonu najavili su Miljenko Dorić (HNS) i Boris Kunst (HDZ). Kunst zakon tumači kao dokaz Vladine socijalne osjetljivosti, a podsjetio je da do sada nisu predlagana smanjenja socijalnih prava, koja su rasla godinama.

Dorić pak ističe kako zakon ima isključivo moralnu dimenziju, budući da će se njime do kraja godine uštedjeti tek tri milijuna kuna. 'Treba nam još četiri tisuće ovakvih zakona da bismo pokrili proračunski deficit od 11 milijardi', upozorio je Dorić.

Sabor dao potporu strožim uvjetima za stjecanje zastupničke mirovine

Saborski klubovi i zastupnici podržali su danas konačni prijedlog izmjena Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, kojima se pooštravaju uvjeti za stjecanje zastupničke mirovine. Zastupnik bi pravo na mirovinu tako ubuduće stjecao nakon punog četverogodišnjeg mandata u Saboru, a ne, kako je sada, nakon dvije godine. U te se četiri godine ne bi uračunavalo mirovanje mandata. Pravo na mirovinu zastupnici bi stjecali s ukupnim stažom od 25 godina (sada je 20 godina), a povećala bi se i starosna granica za stjecanje prava na mirovinu - za muškarce s 55 na 60 godina života, a za žene s 50 na 55 godina.

Zakon o o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru neće proći test ustavnosti, smatra Lesar. Zakonske izmjene na snagu bi stupile s konstituiranjem novog saziva Sabora nakon idućih parlamentarnih izbora. Upravo je tu odredbu problematičnom ocijenio nezavisni zastupnik Dragutin Lesar, ističući da zakon neće na snagu stupiti s konstituiranjem idućeg saziva parlamenta, već nakon što zastupnici tog saziva 'odrade' četverogodišnji mandat, dakle 2016. 'Zakon je rekorder po tome kada se donosi i kada će se početi primjenjivati, čak sedam godina unaprijed', rekao je Lesar. Miljenko Dorić rekao je da Klub HNS-a podupire strože kriterije za stjecanje prava na zastupničku mirovinu. No, pita kako to da se predloženim izmjenama izbjegava zadiranje u stečena prava (primjenivao bi se na idući saziv, a ne ovaj), dok se isto ne može reći za ranije raspravljeni zakon o smanjenju mirovina.

'Za ranije raspravljeni zakon kaže se da smije zadirati u stečena prava određenih kategorija umirovljenika. To je neprincipijelno i pitanje je hoće li zakon proći test ustavnosti', rekao je. Damir Kajin (IDS) također podupire predložene izmjene, ali i ističe kako bi pravednije bilo da zastupničke mirovine slijede 'logiku mandata'. Predlaže, naime, da mirovina za jedan zastupnički mandat iznosi 45 posto prosječne plaće, za dva mandata 55 posto, za tri mandata 65 posto, za četiri 75 posto, a za pet mandata 85 posto prosječne plaće. Klub HDZ-a dao je punu potporu izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika, a Emil Tomljanović istaknuo je kako je potrebno i nužno na drugačiji način urediti i postrožiti uvjete za stjecanje zastupničke mirovine. (Hina)