Advent
Prošle smo nedjelje zakoračili u advent. Advent je vrijeme u crkvenoj godini, a odnosi se na četiri nedjelje prije Božića. S obzirom na to da je riječ o određenom dijelu crkvene godine, a ne o blagdanu, piše se malim početnim slovom. Na isti se način i pridjev adventski piše malim slovom (adventski vijenac, primjerice).
Ipak, kad je riječ o događanju, sajmu, odnosno manifestaciji koju organiziraju gradovi diljem Hrvatske i svijeta, advent će se pisati velikim početnim slovom – Najboljim u Europi proglašen je Advent u Zagrebu.
Sveti Nikola
Sveti Nikola može označavati sveca ili blagdan. Prema pravopisu Instituta za hrvatski jezik, pridjev sveti (i blaženi) uz ime sveca piše se malim početnim slovom pa ćemo napisati da nam poklone nosi sveti Nikola. S druge pak strane, pravopis Matice hrvatske navodi kako se pridjev sveti (i blaženi) računa u ime sveca pa se sve piše velikim slovom. Prema mišljenju jezikoslovaca Matice hrvatske, djeci poklone nosi Sveti Nikola. Stoga će obje opcije biti točne, ovisno o tome kojim se pravopisom vodite – samo u tome budite dosljedni.
Kada se radi o nazivu blagdana, oba pravopisa nalažu jednako – u nazivima blagdana i praznika prva se riječ piše velikim početnim slovom, a ostale malim, osim vlastitih imena. Dakle, obilježava se Sveti Nikola. Ako ispred dodamo riječ blagdan, pisat ćemo ju malim početnim slovom zbog toga što nije dio naziva blagdana, a sveca ćemo prebaciti u genitiv pa će biti blagdan svetoga Nikole (prema Institutu) ili blagdan Svetoga Nikole (prema Matičinu pravopisu).
Sveti Stjepan blagdan je koji obilježavamo dan nakon Božića, a primijenit ćemo jednako pravilo kao i za Svetog Nikolu. Štefanje, drugi naziv za blagdan svetog Stjepana, pisat ćemo jednostavno – velikim početnim slovom.
Badnjak
Kada je o Badnjaku riječ, nema puno mjesta dvojbama s obzirom na to da se naziv sastoji od jedne riječi. Budući da je naziv blagdana, pisat ćemo ga velikim slovom. Odaberemo li naziv Badnji dan, prva će se riječ pisati veliko, a druga malo – isto kao i Badnja večer. Ovdje treba imati na umu da je u standardu prihvatljiva jedino imenica večer u ženskome rodu, a oblik u srednjem rodu (veče) karakterističan je za razgovorni stil.
Božić
Božić se piše velikim početnim slovom jer je to naziv blagdana. Ovdje bi neki eventualno pogrešno mogli pisati č na kraju, ali s obzirom na to da je riječ Božić zapravo umanjenica od riječi Bog, a nastavak za umanjenice je -ić, a ne -ič, bit će Božić. Jednako će tako biti i u svim izvedenicama od riječi Božić – božićni, božićnica, Božićnjak.
Kada je riječ o božićnici, neovisno o tome koliko je velika, pisat će se malim početnim slovom.
Nova godina
Nova godina donosi puno mogućnosti, ali i prostora za pogreške. Po uzoru na engleski, u kojemu se obje riječi pišu velikim početnim slovom, često možemo vidjeti napisano Nova Godina. Ako govorimo o prazniku koji obilježavamo 1. siječnja, prvu ćemo riječ pisati velikim početnim slovom, a drugu malim – Nova godina.
Ako nekome želimo napisati novogodišnju čestitku, to možemo učiniti na dva načina, ali neće značiti jednako. Napišemo li kome Sretna Nova godina!, to znači da mu želimo sretan taj dan. Napišemo li ipak Sretna nova godina!, znači da mu želimo sretnu cijelu godinu koja slijedi.
Sveta tri kralja
Nakon Nove godine slijedi i blagdan Sveta tri kralja. Ovdje je opet situacija donekle jednostavna – pišemo li o blagdanu, samo ćemo prvu riječ pisati velikim početnim slovom. Mislimo li na biblijske likove, sve ćemo pisati malim slovima zbog toga što je riječ o trima osobama, a ne o imenu jedne osobe – sveta tri kralja.
Možda je na kraju najjednostavnije nekome poželjeti samo – sretne blagdane!