Online peticija pokrenuta je u srijedu, nakon što su čelnici stručne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme zbog političkih pritisaka dali neopozive ostavke, te je tog dana prikupila više od devet tisuća potpisa.
Kurikularna reforma jedna je od prvih i najvažnijih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj radi velik broj stručnjaka i radnih skupina. U ovome je ključan doprinos učitelja, nastavnika, odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova.
Više od 20.000 potpisa prikupila je dosad internetska peticija podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi obrazovanja, a Facebook inicijativa "Hrvatska može bolje" i Sindikat hrvatskih učitelja za srijedu najavljuju u Zagrebu prosvjed podrške čelnicima stručne radne skupine za provedbu reforme koji su, kako su objavili, zbog političkih pritisaka dali neopozive ostavke.
Iz sata u sat raste broj potpisnika peticije u čijem se obrazloženju navodi da se osjećaju dužni reagirati na ležernost kojom je Saborski odbor za znanost i obrazovanje ugrozio napore najboljih i najvrjednijih hrvatskih stručnjaka za obrazovanje. broj potpisnika raste iz sata u sat.
'Nemojmo dopustiti da osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes'
Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija u području obrazovanja poslalo je medijima priopćenje u vezi ostavke članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme kao i problema u provođenju ukupne Strategije.
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
'Sa žaljenjem smo prihvatili odluku članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme kojom od ministra Šustara traže svoje razrješenje. Nametanje novih članova Ekspertnoj radnoj skupini, po netransparentnim kriterijima i protivno proceduri propisanoj Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, a koju je usvojio Hrvatski sabor, moglo je kao posljedicu imati samo časno i principijelno odustajanje dr. Borisa Jokića i njegovog tima od daljnjeg rada na organizaciji i vođenju kurikularne reforme.
Time se, međutim, ne dovodi u pitanje samo uvođenje novih kurikuluma u naš obrazovni sustav, nego se dovodi u pitanje ostvarivanje cjelovite Strategije.
Kurikularna reforma jedan je od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije tijesno vezan uz ostalih sedam ciljeva koji međusobno čine nerazdvojivu cjelinu: Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova; Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja; Podići kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja; Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama; Razviti cjelovit sustav podrške učenicima; Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova i Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja.
Bez ostvarivanja ostalih ciljeva Strategije, kurikularna se reforma ne može učinkovito provoditi, a bez valjane kurikularne reforme ostali ciljevi Strategije nemaju smisla.
Nažalost, u ostvarivanju ostalih ciljeva izostala je bilo kakva podrška od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta.
Valja naglasiti da je većina članova Ekspertne skupine za pripremu kurikularne reforme na čelu s Borisom Jokićem, od početka sudjelovala u izradi same Strategije i da je njihov angažman logičan i potreban za provedbu ove reforme, ali i ostalih ciljeva Strategije.
S druge strane, Strategija je naišla na odjek u mnogim školama, udrugama, na veleučilištima, pojedinim fakultetima i institutima i provodi se na mnogim mjestima u Hrvatskoj, iako se o tome ne izvještava sustavno. Iz izvještaja koje smo prikupili razvidno je da je u promatranom razdoblju započela provedba 122 mjere predviđene Strategijom i to iz svih njezinih segmenata.
Strategija je dobila i potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, iako istupi pojedinaca nastoje stvoriti suprotni dojam. Potporu Strategiji dali su Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Predstavnici izdavača znanstvene i stručne literature kao i predstavnici ustanova u sustavu obrazovanja odraslih izradili su 'podstrategije' za područja svojeg djelovanja. Hrvatska zaklada za znanost uskladila je svoje djelovanje sa Strategijom, a isto su učinila i Nacionalna vijeća za odgoj i obrazovanje, odnosno za ljudske resurse.
Važno je naglasiti kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavlja jedan od preduvjeta i temelja 'Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali' (ESF), odnosno njegovog tematskog cilja 'Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje'.
Za taj su cilj trenutno planirane aktivnosti u ukupnoj vrijednosti 511 milijuna eura kroz ovo programsko razdoblje. Posebno stručno povjerenstvo je u svojem planiranju uzelo u obzir potrebu povezivanja investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva Operativnih programa te ciljeva i mjera Strategije. Nažalost, s pripremom projekata se kasni, pa Hrvatska u ovoj godini neće biti u mogućnosti povući najveći dio raspoloživih sredstava. Do kašnjenja dolazi i zbog očite neefikasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Umjesto da se vrši pritisak na ljude koji marljivo i savjesno rade na izradi novih kurikuluma, odgovorni bi trebali poduzeti mjere koje bi omogućile brže i djelotvornije provođenje svih ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. O tome ovisi budućnost naše djece i budućnost Hrvatske. Nemojmo dopustiti da osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes.'
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr