Tko je upao - upao je. Jesenski rok je prošao. Kada se sve zbroji, jasno je koji su fakulteti ove godine među mladima najpoželjniji.
"Gluma, vidjeli smo i da je FER bio izrazito popularan, tu je bila i poslovna ekonomija na ekonomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu", rekao je Igor Drvodelić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Najveća borba s obzirom na kvotu vodila se na glumi, fizioterapiji i sestrinstvu.
A što kaže tržište rada? Tko najbrže dođe do posla?
"Preporučili bismo matematiku, fiziku, elektrotehniku, građevinu, medicinu i farmaciju, rehabilitaciju te logopediju", rekla je Anđelka Batina s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
A s druge strane: "Manje bismo preporučili komparativnu književnost, povijest umjetnosti, filozofiju, dizajn. Njih ima dosta", nadodala je Batina.
Ostalo je i puno nepopunjenih mjesta na studijima, čak 12.209. Kvote iz godine u godinu rastu, kao i broj studija, a broj studenata je u padu. U Ministarstvu kažu da su kvote u ingerenciji visokih učilišta.
"Mi tu ne možemo puno napraviti, osim upozoravati da ipak vode računa o potrebama tržišta rada", rekla je Dijana Mandić, ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje.
Na veleučilištu u Kninu ukupna kvota je 230 mjesta, a na ljetnom roku upisalo se samo 12. Za jesenski rok upisi su u tijeku. Kako god se okrene, ostat će puno nepopunjenih mjesta.
"Možemo razgovarati o smanjivanju i razmišljati o tome, naravno. Međutim, mi u ovom trenutku izrađujemo četiri nova studija, tako da će nam te kvote biti potrebne u budućnosti", rekla je Marijana Drinovac Topalović, dekanica veleučilišta u Kninu.
Treba, kaže, preispitati koncept državne mature, a razlog nepopunjenosti vidi i u lošoj demografskoj slici.
"Dakle, pad je broja djece općenito, pad broja studenata je povezan s time, to su pitanja za nadležne institucije", nadodala je Drinovac Topalović.
Na čak 58 studija nije upisan nijedan student.
"Što nam to zapravo govori, 58 studija, a niti jedan student? Zašto se onda odobravaju toliki studiji? Za studije koji se odobravaju postoji potreba jer se provjerava potreba za nove studijske programe, ali oni stari se istovremeno ne gase. Zato imamo puno veći broj studija, ovi novi koji se odobravaju imaju smisla", nadodao je Drvodelić.
Broj studenata posljednjih je godina u kontinuiranom padu. Ministarstvo planira spajati veleučilišta.
"Mora postojati volja visokih učilišta da se spoje. Moramo napraviti analizu i vidjeti koja su to veleučilišta i koja se mogu spojiti. Ne mogu dati datum kada bi to moglo biti. Potrebno je prvo napraviti analizu", objasnila je Mandić.
Kad se sve ovo uzme u obzir, čovjek se ne može ne zapitati postoji li potreba za toliko visokih učilišta i tolikim kvotama i je li takav sustav visokog obrazovanja uopće održiv.