Povijest, hrvatski, tjelesni, građanski odgoj - pljušte kritike na račun kurikuluma iz tih predmeta. Iz hrvatskog problem - opet lektira. U društvu pisaca negoduju.
''Odluka da se niti jedno suvremeno djelo živućeg autora ne stavi na popis - mislim da je u suprotnosti sa strategijom za poticanje čitanja'', jasna je Korana Serdarević iz Hrvatskog društva pisaca.
''Moderne pisce u lektiru uvrštava sam nastavnik koji najbolje poznaje učenike kojima predaje'', odgovaraju iz ministarstva.
Serdarević smatra - teret borbe s različitim mišljenjima prebacuje se na učitelje. ''S polariziranim društvom koji će uvijek imati nešto protiv jednog djela ili nešto protiv drugog. Bez da itko, išta stoji iza njih kao jedan nacionalni kurikul'', dodaje Serdarević.
Sporan je i građanski odgoj koji je međupredmetni. ''Znamo po mnogim istraživanjima da djeca nisu politički i građanski pismena i u ovom smislu kurikulum ne donosi ništa novo'', smatra Eli Pijaca Plavšić iz Good inicijative.
Novo, staro - svi su se pomalo pogubili i u verzijama kurikuluma povijesti. Skupina u vrijeme Borisa Jokića izradila je jedan dokument. On je išao na javnu raspravu. Da bi sada ekspertna skupina na čelu s Radovanom Fuksom dostavila izmijenjeni dokument. Za dio povjesničara nova verzija je - neprihvatljiva. Kažu, puno je i faktografski upitnih i netočnih podataka.
''Imate zahtjeve u petom razredu npr. da se djecu traži da točno navedu kada, gdje, kako su se pojavili zemljoradnja, obrti i koji su bili izumi pračovjeka na tlu Hrvatske - tko to zna'', kaže Snježana Koren, voditeljica stručne skupine u vrijeme Borisa Jokića.
Uz to, daleko je, kaže, i od rasterećenja koju reforma treba donijeti učenicima. ''U smislu da je prenatrpan gradivom, da je previše propisujuć i da ograničava nastavničku autonomiju i onemogućuje jedan drugačiji pristup poučavanju koji je u temeljnim načelima reforme'', dodaje Koren.
Pa postavljaju pitanje - zašto se u velikoj mjeri mijenja nešto što je dobilo dosta pozitivnih komentara.
''Onda u javnoj raspravi ne poštuje komentare. I objavljuje potpuno novi dokument. Čini mi se da to pitanje nije proceduralno dobro regulirano'', kaže Plavšić.
''Ne znamo na temelju čega je takva radikalna promjena napravljena. Mijenjana su čak i poglavlja na koja nije došao niti jedan negativni komentar'', kaže Koren.
Dovodi li sve ovo u pitanje reformu? ''Donošenjem 37 od 39 kurikuluma i njihovom objavom u Narodnim novinama ta je informacija postala službena te nema govora o rušenju reforme'', priopćili su iz ministarstva obrazovanja.
A vrijeme ide. Ministrica je i posljednju, izmijenjenu verziju kurikuluma povijesti, zajedno s onim iz tjelesnog opet poslala u novu javnu raspravu.
Gordan Ravančić, član radne skupine za kurikulum i povijest objašnjava što to nije valjalo u prethodnom dokumentu da se toliko moralo mijenjati.
''Trebalo je raspisati sadržaje i povezati ih s načinom na koji će djeca to usvojiti. Prethodna radna skupina napravila je dokument koji je dijelom imao raspisane sadržaje, ali ishodi nisu bili povezani s njima. Moglo se dogoditi da imamo 15 tema u različitim kombinacijama u kojima se mogla izvoditi nastava i nakon toga bi dobili fluidan i nepredvidiv nastavni plan'', kazao je Ravančić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr