Novi ekonomski podaci iz Bruxellesa pokazuju da Hrvatsku i Europsku uniju očekuje sporiji gospodarski rast nego što se ranije predviđalo. Rat na Bliskom istoku, rast cijena energije i nova inflacijska kretanja mijenjaju gospodarske prognoze, a iako Hrvatska i dalje ostaje među brže rastućim gospodarstvima EU-a, pred njom su brojni izazovi.
Što stoji iza novih procjena Europske komisije i što one znače za građane i gospodarstvo komentira Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista HUP-a.
Naime, Hrvatska je prošle godine imala rast od 3,4 posto, dok bi ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,7 posto, a iduće 2,5 posto. Hrvatsko gospodarstvo i dalje raste brže od europskog prosjeka.
Za ovu godinu Komisija, predviđa da će veći rast od Hrvatske imati Malta (3,7 posto), Poljska (3,5 posto) i Litva (3 posto). Sljedeće godine veći rast od Hrvatske predviđa se za Maltu (3,6 posto), Irsku (3,4 posto) i Poljsku (2,8 posto).
U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 17. studenoga prošle godine, Komisija je prognozirala da će hrvatsko gospodarstvo u 2025. godini porasti 3,2 posto, ove godine 2,9 posto, a u sljedećoj 2,5 posto.
Odrčić napominje kako Europska komisija nije dramatično snizila prognozu rasta za 2026. godinu (revizija je bila za 0,2 postotna boda, na 2,7%), ali, kaže, poruka je jasna.
"Hrvatska ulazi u fazu sporijeg rasta u kojoj više neće biti dovoljno oslanjati se na osobnu potrošnju i EU fondove. Geopolitička neizvjesnost i slabiji rast europskog gospodarstva sigurno imaju važnu ulogu, ali znatan dio problema je i domaći.
Vidimo snažno usporavanje investicija i skroman rast zaposlenosti (oko 1% u ovoj godini), uz rast troškova rada koji je među najvišima u EU, što postupno slabi konkurentnost gospodarstva.
Hrvatska i dalje raste brže od prosjeka EU prije svega zato što domaća potrošnja još ostaje relativno snažna, dijelom zbog velikog rasta plaća i državne potrošnje (masa plaća iz državnog proračuna je u tri godine porasla 51%!), a dijelom zbog rekordnog korištenja EU fondova.
To kratkoročno održava rast, ali nije dovoljno za dugoročno održiv razvoj ako privatne investicije počnu slabiti. Upravo zato zabrinjava činjenica da je investicijski zamah prema prognozama EK prepolovljen", ističe.
Rast cijena energije potiče inflaciju
Očekuje se da će inflacija u EU dosegnuti 3,1 posto u 2026. - cijeli postotni bod više od prethodno predviđenog te će ponovno usporiti na 2,4 posto u 2027. U eurozoni inflacija je također revidirana na 3,0 posto u 2026. i na 2,3 posto u 2027., u usporedbi s jesenskim projekcijama od 1,9 posto, odnosno 2,0 posto.
Inflacija u Hrvatskoj ove će godine porasti na 4,6 posto, a u 2027. pasti na 2,7 posto. U jesenskim prognozama Komisija je procjenjivala da će inflacija pasti ove godine na 2,8 posto, a sljedeće na 2,2 posto.
Na pitanje zašto Hrvatska i dalje ima tako tvrdoglavu inflaciju, Odrčić kaže kako je ona posljedica jednog od najbržeg rasta troškova rada u EU, dok produktivnost taj tempo ne prati.
"Realni rast plaća u 2025. od 6,8% je četiri i pol puta veći nego u euro području. Uz to smo izrazito ovisni o uvozu hrane, što pokazuje trgovinski deficit iste od 3,1% BDP-a, kao i energenata pa se vanjski šokovi puno brže prelijevaju u domaće cijene.
Velik dio inflacije danas dolazi iz usluga gdje kontinuirano rastu iznad 7% godišnje jer se rast plaća najlakše ugrađuje u cijene.
Ako troškovi rada dugoročno rastu brže od produktivnosti, a gospodarstvo pritom ostaje relativno niske dodane vrijednosti, rezultat su viša inflacija i slabija konkurentnost.
Zato je ključno jačati privatne investicije, produktivnost cjelokupnog gospodarstva i porezno rasterećenje rada umjesto dodatnog administrativnog pritiska na gospodarstvo. Takve zaključke potvrđuje i analiza HNB-a koja pokazuje da glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi od rasta troškova rada", napominje.
"Poruka upozorenja"
Evo kakvu bi poruku građani i poduzetnici trebali izvući iz proljetne prognoze Europske komisije.
"Ovo je poruka upozorenja da Hrvatska više nije u fazi brzog oporavka i vrlo visokih stopa rasta nakon pandemije i ulaska u eurozonu.
Ulazimo u razdoblje sporijeg i zahtjevnijeg rasta u kojem će puno više odlučivati kvaliteta ekonomskih politika te da ćemo bez reformi u gospodarstvu teško dugoročno održavati rast plaća i životnog standarda", upozorava Odrčić.
Europska komisija pritom očekuje i usporavanje rasta plaća, što kod dijela građana izaziva strah od pada životnog standarda. No Odrčić smatra kako sporiji rast plaća ne znači nužno i pad standarda, ali upozorava da će se promjene ipak osjetiti.
"Očekivano usporavanje rasta plaća ne znači nužno pad standarda, ali znači da će građani realno osjetiti sporiji rast kupovne moći nego proteklih godina. Posebno zato što inflacija ostaje relativno visoka, oko pet posto prosječno prema našim projekcijama u 2026. godini”, objašnjava.
Dodaje kako završava razdoblje izrazito snažnog realnog rasta plaća koje je obilježilo posljednjih nekoliko godina.
"Pojednostavljeno, razdoblje vrlo snažnog realnog rasta plaća kakvo smo imali zadnjih godina polako završava i upravo zato je važno povećavati produktivnost i investicije kako bi rast standarda bio održiv", zaključuje Odrčić.