Komadina: Neriješeno stanje u Dina-Petrokemiji traje predugo!

Slika nije dostupna
Nerješavanje stanja u Dina-Petrokemiji u Omišlju traje predugo, ocijenio je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglasivši da je dužnost Uprave Dine da smjesta reagira, održava minimum sigurnosti pogona te da za to osigura sredstava.

Župan Zlatko Komadina je na redovnoj konferenciji za novinare rekao da se, ako uprava to ne čini, u rješavanje problema mora uključiti Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, sa svim službama.

>>Ministarstvo zaštite okoliša traži hitnu inspekciju u pogonu DINA-e

Dodao je da je resorno ministarstvo, nakon zamolbe iz primorsko-goranske županije, naložilo inspekcijama da poduzmu sve što je potrebno za održavanje sigurnosti pogona.

'Sramota je što ljudi koji u Dini rade na sigurnosti, rade o svom trošku, bez plaće', rekao je Komadina, ističući da taj problem treba što prije riješiti.

Iz Dina-Petrokemije prošlog tjedna su upozorili da su pogon i oprema Dine, u kojoj se nalaze i opasne kemikalije, zadnji put atestirani prije dvije godine, da su zadnji atesti istekli prije nekoliko mjeseci te da Dina nema novca za atestiranje. 'Ne daj bože da se nešto dogodi, jedini odgovorni bi bio onaj operater koji sada trenutačno radi tamo, bez plaće i koji bi, u stvari, po zakonu morao odbiti raditi', kazao je Predrag Mihaljević, dopredsjednik Sindikata radnika Dine.

Komadina je u nastavku izvijestio da je novi prijedlog županijskog prostornog plana upućen u resorno ministarstvo na dobivanje suglasnosti te da se očekuje da će biti usvojen na skupštini u rujnu ove godine. U plan je uključena cjelovita prometna infrastruktura, obje inačice željezničke pruge, lučki terminali, četiri velike poduzetničke zone i oko 40 manjih zona, dok su u turističkim zonama omogućena ulaganja u nove hotelske kapacitete.

>>Postrojenja Dina Petrokemije nemaju ateste, a puna su opasnih tvari

Komadina je naglasio da je prostorni plan izrađen u novim okolnostima, tj. s obvezom izrade strateške procjene utjecaja na okoliš te da je primorsko-goranska županija u tom smislu najzaštićenija, jer se 80 posto područja županije nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000. Ocijenio je da je zaštita flore i faune važna i da je to dobro, ali i da otežava ulaganja u negrađevinska područja, pa je tako, primjerice, vjetroelektrana kod Fužina isključena iz plana. No, očekujem da će se ti projekti moći ostvariti kroz lokalne planove, uz izradu studije utjecaja na okoliš, dodao je.

Govoreći o tijeku turističke sezone, župan je kazao da su rezultati za prvih šest mjeseci približni kao lani, da je lipanj bio lošiji nego prošle godine, ali da se to "poravnalo" zbog nešto bolje predsezone. Domaćih je turista bilo oko 10 posto manje, što je u ukupnom broju bilo oko 1 posto manje turista.

Na konferenciji je još rečeno da će županija nabaviti ultrazvučni aparat za radiološku oridinaciju riječkog Doma zdravlja, vrijedan 650.000 kuna, te da će za nastavak programa međugeneracijske solidarnosti za starije i nemoćne osobe u više gorskokotarskih lokalnih jedinica, odnosno za pomoć u kući osigurati 200.000 kuna.

Županija nastavlja i projekt Alterenergy - energetska održivost za male jadranske zajednice, u sklopu IPA jadranske prekogranične suradnje. Za izradu integriranih planova energetske učinkovitosti, financijskog plana za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije, edukaciju i drugo osigurat će 647.000 kuna. (HINA)
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook