Kolumna dr. sc. Kišiček

Birtaški obračuni, seksizam, 'pucanje u glavu' - Tko bi se iz Kukuriku Vlade trebao posramiti?

Slika nije dostupna
Pitamo se kakvu su retoriku i govorničko umijeće bivši ministri pokazali tijekom svoga mandata. Tko se od njih ima čime pohvaliti, a tko bi se trebao posramiti?

Vlada Kukuriku koalicije u četvrtak je održala svoju posljednju sjednicu koju su iskoristili kako bi rezimirali rad, pohvalili se uspjesima i svojim nasljednicima nagovijestili što ostavljaju u pojedinim resorima. No, pitamo se kakvu su retoriku i govorničko umijeće bivši ministri pokazali tijekom svoga mandata. Tko se od njih ima čime pohvaliti, a tko bi se trebao posramiti? Naime, u Americi je primjerice nepojmljivo da čovjek uopće započne političku karijeru, a da pri tome ne obrati pozornost na govorničku edukaciju, da ne nauči javno komunicirati i da ne poradi na eventualnim govorničkim nedostacima.

Ono što je kod bivših ministara (ali i velikog broja hrvatskih političara) očito jest kako ne rade razliku između privatnog i javnog govora. I po rječniku i po stilu i po strukturi i po argumentaciji. I upravo zbog toga često su svojim izjavama izazivali čuđenje i negodovanje javnosti. Primjerice, jedna od takvih izjava bila je rečenica bivšeg ministra obrane Ante Kotromanovića koji je rekao da će, ako mu se dokažu malverzacije s remontom zrakoplova, sebi pucati u glavu. Reći „pucat ću si u glavu“ je figurativna prijetnja karakteristična za neformalne razgovore prijatelja u kafiću, ali kada ministar obrane i bivši branitelj to izgovori u kameru, u najmanju ruku možemo reći da je neprimjereno pa čak i zabrinjavajuće.

Javni govor razlikuje se od privatnoga govora, on pred govornika stavlja obavezu da govori bolje, ispravnije, jasnije, ljepše i pametnije nego kada govori privatno. A kada javno govori osoba koja obnaša visoke političke funkcije tada su ti zahtjevi još i veći. Prema tome, izjava Ranka Ostojića Boži Petrovu: Ako imaš muda, izađi na sučeljavanje, pripada niskom stilu, kolokvijalnom izražavanju i primjerena je „birtaškim obračunima“, a ne javnom diskursu. Naravno, i političari mogu, posebno u nadmetanjima i diskusijama, biti emotivni, ljuti, ali ipak trebaju znati što se i kako govori kada je upaljena kamera. Mnogi ministri prošle Vlade taj dio javne komunikacije nisu savladali.

Varga i seksističke izjave

U retoričko nasljeđe nekih bivših ministara osim niskog stila i neprimjerenog rječnika, mogu se ubrojiti i nepromišljene seksističke izjave, primjerice ministar Siniša Varga koji je svojedobno izjavio da svi vole kada su medicinske sestre u pripijenome. Zbog toga se naknadno ispričao i medicinskim sestrama i javnosti, ali je prilično dobro pokazao nepromišljenost i dubinsku nepripremljenost za političku komunikaciju. Danas, u 21. stoljeću kada sve izjave ostaju arhivirane, kada se snimke mogu pregledavati i postavljati na društvene mreže i kanale, vrlo je važno dobro pripremiti izjavu, važno ju je dobro argumentirati i argumentima reagirati na eventualne kritike. I tako pokazati svoju stručnost i sposobnost.

Branko Grčić bio je jedan od ministara
kojeg nećemo pamtiti po niskom stilu, neprimjerenom ili vulgarnom rječniku, vrijeđanjima neistomišljenika…. Bio je jedan od ministara kojeg je krasila vrlina ugodnog sugovornika. Međutim, kao profesor i predavač s govorničkim iskustvom, zanemarivao je važnost pripreme za gostovanja i javne nastupe pa će i iza njegovog mandata, što se retorike tiče, ostati neslavno baratanje podacima i izračunima (što si kao ekonomist i ministar nikako nije smio dopustiti). 

Kukuriku vlada i dobri retoričari

Je li u prošloj Vladi bilo dobrih retoričara? Nažalost, bilo je više lošijih nego dobrih, ali nekoliko je ministara koji su bili na glasu da govore suvislo, da govore kada imaju nešto za reći i da nisu skloni osobnim napadima na protivnike (ad hominem argumentima) te da i u potencijalnom stresnim situacijama komuniciraju logično i smisleno.

Svakako su Darko Lorencin, bivši ministar turizma te Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva, ti koji ostaju u dobrome sjećanju. Ministrica graditeljstva koja se prilično dobro snašla tijekom krizne situacije i poplava, ministrica koja je među prvima čestitala novoizabranoj predsjednici (kada premijer, sjećamo se, to nije učinio kako je pristojnost nalagala) i ministrici koja je i posljednjih tjedana smirivala tenzije između političkih protivnika.

OVDJE PROČITAJTE SVE KOLUMNE 'RETORIKA I POLITIKA'

'Ja koristim priliku za čestitati Kolindi Grabar Kitarović i nadam se da će nastaviti put bivših predsjednika prema građanskoj i sređenoj Hrvatskoj na dobrobit svih njenih građana. A premijer će učiniti ono što smatra da je potrebno, sigurno će učiniti što treba'. A izjave poput njezine zaista pridonose razvoju građanske i sređene Hrvatske u kojoj političari znaju kako treba javno komunicirati.
Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.