Turisti koji dolaze u našu zemlju znaju se neugodno iznenaditi zbog načina plaćanja. U Hrvatskoj im, naime, kartično plaćanje, pogotovo u restoranima ili objektima koji rade samo ljeti, često nije omogućeno.
Hrvatski trgovci kartice izbjegavaju zbog velikih bankarskih provizija
Primjerice, kada gost u restoranu karticom plati ručak od 100 kuna, barem pet kuna otići će za za obavljenu bankovnu transakciju. I zato će turisti na primjer sladoled na rivi u Hrvatskoj na dosta mjesta pojesti samo ako sa sobom imaju gotovinu u novčaniku, a rijetki su i autobusni i željeznički kolodvori koji primaju kartice.
Turisti neugodno iznenađeni: Kartice im ne vrijede!
Naknade za plaćanje kreditnim karticama u EU stoje trgovce više od 10 milijardi eura na godinu. Velik dio toga su i provizije među bankama, odnosno kada kupac s karticom jedne banke odluči platiti ručak u restoranu koji ima ugovor s karticom druge banke. Prema novom prijedlogu Europskog parlamenta, ta provizija mogla bi biti jednaka u svim zemljama.
Provizije za kreditne kartice među bankama bi se ograničile na 0,3 posto vrijednosti transakcije, a za debitne kartice na sedam eurocenti ili 0, 2 posto.
Europarlamentarci se nadaju kako bi trgovci tako smanjili cijene. No u Hrvatskoj udruzi banaka ipak upozoravaju kako bi takva odluka išla na ruku samo trgovcima na veliko.
Koliko puta ste zbog njih rekli: Nikad više!
'Postoji iskustvo Španjolske koja je uvela to ograničenje jer je dostupnost kartica postala manja, potrošači su počeli manje koristiti, opet se više počela koristiti gotovina što nikome nije cilj', kaže Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka.
I Hrvati sve više vole plastični novac
Unatoč bankarskoj proviziji, europski trgovci sve više omogućavaju plaćanje karticama. Plastični novac sve više vole i Hrvati. Svaki građanin u prosjeku ima dvije kartice.
Švedska je možda najbolji dokaz sve veće ljubavi Europljanja prema plastičnom novcu. Iako su prvi u Europi izdali papirnati novac, danas su zemlja u kojoj se manje od tri posto usluga plaća gotovinom. Karticama ili mobitelom Šveđani plaćaju vožnju javnim prijevozom, donacije Crkvi, a postoje i banke - koje ne primaju novac.
U Hrvatskoj je taj postatak znatno manji - poslovanje s karticama zauzima oko 30 posto prometa.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook